Pogled u svijet iz perspektive svjetskih medija

Pogled u svijet iz perspektive svjetskih medija

Britanci i razonoda

Godine 1999. prosječni Britanac je prvi put potrošio više novca na proizvode i usluge vezane za razonodu nego na “hranu, stanarinu ili bilo koju drugu stavku sedmičnog porodičnog  budžeta”, izvještava londonski list Times. Godine 1968. samo je 9 posto ukupnih porodičnih izdataka otpadalo na razonodu, dok danas na razonodu otpada 17 posto izdataka. Ekonomski stručnjak Martin Hayward kaže: “Budući da smo sada svi daleko imućniji nego prije, recimo, 30 godina, mnogi izdaci za razonodu koje se nekad možda smatralo luksuzom danas su po mišljenju većine ljudi osnovna potreba. Danas većina ljudi smatra da je godišnji odmor ‘potreba’, a ne ‘želja’. Neki čak smatraju da odlazak na odmor triput godišnje spada u osnovne potrebe.”

Danas porodice troše na videoopremu, audioopremu, televizore i kompjutere četverostruko više novca nego 1968. Ustvari, svako treće domaćinstvo ima pristup internetu, a svako ima kompjuter.

Kratak san koji vraća snagu

Navika uzimanja kofeina da bi se nadvladala pospanost u ranim popodnevnim satima može imati suprotan učinak, piše The New York Times. “Nakon uzimanja kofeina nastupa stanje tromosti”, kaže dr. James Maas, stručnjak za poremećaje sna sa Univerziteta Cornell. “Minus na Vašem računu spavanja neće se smanjiti umjetnim stimulansima.”

Umjesto pauze za kafu Maas preporučuje kratak period spavanja koji, prema njegovim riječima, “uveliko povećava čovjekovu sposobnost da se koncentriše na detalje i donosi promišljene odluke”. Onaj ko malo odspava sredinom dana, recimo nepunih 30 minuta, može obnoviti snagu, a poslije se bez problema probudi i to mu ne smeta da se dobro naspava preko noći, piše Times. “Ne bi se smjelo osuđivati nekoga ko želi kratko odspavati preko dana”, kaže Maas. “Na takvo bi spavanje trebalo gledati kao i na svakodnevno razgibavanje.”

Raste li pamuk na ovci?

Prema rezultatima istraživanja koje je nedavno sprovedeno na inicijativu Europskog vijeća mladih poljoprivrednika, “50 posto djece iz zemalja EU  ne zna od čega se dobiva šećer, 75 posto ne zna od čega se dobiva pamuk, a preko 25 posto djece vjeruje da pamuk raste na ovcama.” Osim toga, u Velikoj Britaniji i Holandiji 25 posto djece u dobi od devet i deset godina vjeruje da se narandže i masline uzgajaju u njihovoj zemlji.

Djeca obično nemaju priliku vidjeti poljoprivredne proizvode na selu, već ih viđaju u supermarketu, a o poljoprivredi uglavnom uče u školi. To su neki od mogućih razloga zbog kojih mnogim malim Europljanima poljoprivreda danas nije naročito privlačno zanimanje. Vijeće objavljuje: “U prosjeku bi se samo 10 posto djece iz zemalja EU voljelo baviti poljoprivredom.”

Prijateljstvo na udaru

Faktori kao što su duži radni dan, češća službena putovanja i elektronska razonoda, “koja nas povezuje praktički sa svim i svačim, samo ne s drugim ljudima”, štetno djeluju na prijateljstva, izvještava The Wall Street Journal. “Provođenje vremena s prijateljima ne smatra se nečim važnim, već alternativnom zabavom koja krade dragocjene sate ionako pretrpanog vremenskog rasporeda”, pišu novine.

No onima koji zanemaruju prijateljstva moglo bi se dogoditi da kad ih snađe neka porodična tragedija “nemaju nikoga ko bi im pružio podršku”, kaže sociolog Jan Yager. S druge strane, razne studije upućuju na zaključak da osobe koje imaju dobre prijatelje obično imaju manje problema sa stresom i bolešću te čak mogu duže živjeti. Journal piše: “Ključ je u tome da shvatite kako održavanje prijateljstava iziskuje dodatne napore, baš kao i održavanje ravnoteže između posla i porodice.”

L.Đ

O autoru

Srodni članci