Podizanje kvaliteta života uz odgovornu upotrebu resursa

Podizanje kvaliteta života uz odgovornu upotrebu resursa

Glavni grad Austrije je zauzeo prvo mjesto Smart City indeksa njemačke konsultantske kompanije Roland Berge ostavivši iza sebe metropole poput Chicaga i Singapura.

Iako primarno poznat kao jedna od top europskih turističkih destinacija, posebno u vrijeme Adventa, Beč zapravo ima još jedno zanimljivo lice – ono pametnog grada. Zahvaljujući tehnološkim, ekonomskim i društvenim inovacijama ovaj glavni i najveći grad Austrije 2017. godine se našao na prvom mjestu Smart City indeksa njemačke konsultantske kompanije Roland Berger, ostavljajući iza sebe metropole poput Chicaga i Singapura.

Uslijed ekonomskih i tehnoloških promjena izazvanih globalizacijom i procesom integracije, gradovi diljem svijeta su suočeni s izazovom kombiniranja konkurentnosti i održivog urbanog razvoja istovremeno, stav je bečkog Tehničkog univerziteta. Polazeći od vlastitog primjera, Beč se nastojao što je više moguće prilagoditi novim održivim konceptima, pa je 2011. godine lansirana i službena inicijativa Beč pametni grad.

Istu je Roland Berger ocijenio ‘dobro strukturiranom gradskom strategijom’ te naglasio kako Beč kao grad s više od 1,74 miliona stanovnika postavlja jasne i kratkoročne i dugoročne ciljeve digitalizacije. Kao najveći aduti strategije navedeni su strateški plan korištenja zemljišta i plansko upravljanje javnim gradskim prevozom, usluge javnog sektora koje su dostupne online, Wi Fi signal raspoloživ diljem grada te generalno saradnja s članovima akademske i naučne zajednice.

Općenito govoreći, a kako je i navedeno na službenim stranicama ‘pametnog Beča’, glavni cilj strategije je najbolji kvalitet života za sve stanovnike uz smanjenje potrošnje resursa što se planira realizirati sveobuhvatnim inovacijama. Vremenski okvir je 2050. godina, ali za većinu se ciljeva prognozira da su ostvarivi već u periodu 2025 – 2030.

Efikasan sistem javnog prevoza

Nešto konkretnije gledano, Beč je kao krajnje ciljeve postavio značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova, postizanje energetskih standarda u novim i postojećim zgradama do 2020. godine kao i značajno povećanje korištenja obnovljivih izvora energije, podizanje svijesti šire javnosti o odgovornoj uporabi resursa i pozicioniranje Beča kao modela europskog središta za istraživanje i tehnološki razvoj na međunarodnom nivou. Od donošenja strategije do danas Beč je za uložene napore primio i nekoliko međunarodnih nagrada – za glavni europski grad inovacija 2016. godine, ovjenčan je i titulom grada znanja, kao i što je nagrađivan u sklopu Europske sedmice mobilnosti. Također, u prilog mu ide i uvrštavanje na brojne liste najpoželjnijeg mjesta za život koje su uz na početku teksta spomenut Roland Berger izrađivali i magazin Economist, globalno prisutna konsultantska kompanija Mercer te različite europske institucije.

U praksi, Beč za početak karakterizira kvalitetan i efikasan sistem javnog prijevoza. Na raspolaganju su različita sredstva, od tramvaja pa do podzemne željeznice i gradskih autobusa, oboje u značajnom broju dnevnih i noćnih linija te postoji mogućnost upotrebe pametne kartice pri korištenju. Bečka javna prometna mreža uključuje i električna vozila te se, bez obzira na kompleksnost, sa svojih se gotovo 850 kilometara i oko milijarde putnika koje preveze na godišnjem nivou redovno naziva jednom od najboljih na svijetu. Naravno, tu je i 1300 kilometara uređenih biciklističkih staza, a Bečani prednjače i po popularnost usluga dijeljenog prijevoza.

Saradnja s akademskom zajednicom

U velikom broju diljem grada su uspostavljeni popularni tzv. think – thankovi ili istraživačke zajednice, poput onog Thinkport VIENNA: Think Tank i Mobility Lab za Smart urbanu logistiku, rezultat su saradnje javnog sektora i univerziteta. Zajedno osmišljavaju inicijative i pokreću mobilne laboratorije, a u sklopu njih kreiraju društveno prihvatljiva rješenja za urbanistički logistički sistem.

Godišnje se održava nekoliko festivala nauke, razgranati su brojni istraživački centri te se gotovo neprekidno otvaraju poduzetnički inkubatori. Kao pametan grad, za Beč se uglavnom kaže da ima dinamičnu ekonomiju jer sistemski osnažuje kvalitet i potiče korištenje informacionih i komunikacijskih tehnologija, dok istovremeno na listi prioriteta obrazovanje drži vrlo visoko.

Austrijski program klimatskih promjena “klimaaktiv” dugoročnim aktivnostima i mjerama za povećanje svijesti podržava razvoj sistema grijanja iz obnovljivih izvora energije, a cilj je postavljanje takvih sistema grijanja u sve veći broj gradskih četvrti. Također, i prije godinu dana u sistem bečke podzemne željeznice je postavljen pilot projekat kojim se nastoji iskoristiti kočiona energija koju proizvode vozovi i koja se može vratiti natrag u sistem, a sve u kontekstu povećanja energetske učinkovitosti. Među brojnim socijalnim uslugama izdvaja se WAALTeR, razvijen uz pomoć napredne tehnologije i testiran u 83 bečka domaćinstva, a radi se o vođenju brige za zdravlje i mobilnost starijih osoba koje u svojim domovima žele nastaviti živjeti samostalno što je dulje moguće.

Među ostalim, WAALTeR podrazumijeva korištenje tableta i aplikacije koji olakšavaju komunikaciju starijih osoba međusobno i s njihovim obiteljima, a tu su i mobilni sistemi za hitne slučajeve, senzori za sprečavanje sudara i prikupljanje velikog broja zdravstvenih informacija te brojne druge. Što se zdravstvenog sistema tiče, u Beču kažu da imaju sigurnu i pouzdanu zdravstvenu infrastrukturu, a od noviteta izdvajaju elektronički zdravstveni zapis (ELGA), online pristup kvalitetnim zdravstvenim informacionim mrežama za građane, pacijente, pružatelje usluga i sponzore, raznovrsne telemedicinske usluge – posebno mobilnu nadzornu opremu i druge.

Dvojni sistem otpadnih voda

Ističe se i vrlo visok kvalitet vodenih resursa o kojima se vodi posebna briga te su, uz to, diljem grada razgranate i brojne fontane na kojima je dostupna pitka izvorska voda. Bečki dvojni sistem otpadnih voda koji kloridnu onečišćenu vodu odvaja od manje onečišćenih voda 2016. je godine dobio i priznanje bečkog inženjerskog udruženja. Njegova najveća prednost je što štiti podzemne zalihe pitke vode i čistu kišnicu vraća u prirodnu cirkulaciju i prikladan je za implementaciju u bilo koji veći grad s kvalitetno uređenim kanalizacijskim sistemom. 
Više od 600 pčelara vodi brigu o košnicama oko grada osiguravajući tako održavanje biološke ravnoteže, a osnažena je i ‘zelena gastronomska scena’ u sklopu koje je primjetan značajan broj restorana koji nude organsku hranu, kao i različitih urbanih vrtova i trgovina organskom hranom i prirodnom kozmetikom. Popularne su i tzv. zelene fasade, odnosno trend sadnje zelenila na velikim pročeljima čime se poboljšava klima u neposrednoj blizini takvih stambenih objekata. S druge strane, nove zgrade nastaju uz korištenje tehnologija pametne gradnje i poštivanje standarde energetski pasivne kuće što osigurava ekološki prihvatljivu urbanizaciju. Posljednji, ali ništa manje važan podatak je da Beč uz sve navedeno ima i oko dvije hiljade javnih parkova što čini gotovo polovinu ukupnog gradskog područja.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci