Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istoj sedmici u kojoj je najstarija europska organizacija kritizirala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.

Na predstojećem dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, koji počinje u četvrtak navečer u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Šest mjeseci poslije Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska.

Hrvatska tom paneuropskom organizacijom predsjeda prvi put otkako je primljena u njezino članstvo, 06. 11. 1996. godine.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije – najstarija je europska organizacija, osnovana 5. maja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskog jedinstva te promovisanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu.

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić će od 18. maja obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara VE te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Novi izvještaj VE

Vijeće Europe u utorak je objavilo izvještaj u kojem kaže da u Hrvatskoj eskalira rasistički govor mržnje protiv Srba, LGBT osoba i Roma, te upozorava na jačanje nacionalizma, posebno među mladima, i to često u obliku veličanja bivšeg fašističkog ustaškog režima.

Pejčinović-Burić, komentirajući u srijedu taj izvještaj, kazala je da je Hrvatska napravila pomake po tom pitanju te je osmislila planove i strategiju za borbu protiv tih neželjenih pojava, uključujući i akcijske planove za obrazovanje i zapošljavanje Roma.

“Na području ljudskih prava nikada ne možete napraviti dovoljno”, istakla je Pejčinović-Burić.

“Rasistički i netolerantni govor mržnje u javnom diskursu eskalira; glavne mete su Srbi, LGBT osobe i Romi. Sve više jača nacionalizam, posebno među mladima, uglavnom u obliku veličanja fašističkog ustaškog režima. U regionalnim medijima i na internetu, uobičajeni su rasistički i ksenofobni izrazi protiv Srba, LGBT osoba i izbjeglica, kao i uvredljiv jezik o Romima. Događaju se i fizički napadi na te skupine kao i na njihovu imovinu”, kaže se u sažetku izvještaja.

Kritizira se i neadekvatan odgovor hrvatskih vlasti na takvo jačanje netolerancije jer je se često ne smatra kaznenim djelom, a većinu slučajeva govora mržnje i nasilja motiviranog mržnjom tretira se kao prekršaj.

VE snažno zagovara Istanbulsku konvenciju

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a posljednja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju VE snažno zagovara. Konvencija je u Saboru ratificirana 13. aprila, ali upravo je u toku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje.

Pejčinović-Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tokom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha, a to je zaštita žena od nasilja. Smatra i da se hrvatsko društvo želi boriti protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici jer je konvencija u Hrvatskom saboru izglasana velikom većinom.

S obzirom na to da još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović-Burić, “mi ćemo tokom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav VE” oko Istanbulske konvencije.

Naglasila je kako u prvi plan treba vratiti “bit konvencije, njezinu osnovnu svrhu, a to je zaštita žena od nasilja i nasilja u obitelji”.

Šefica hrvatske diplomacije je odbacila spekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Europe, a da konvenciju nije ratificirala.

“Plan ratifikacije je već bio u programu, nema nužno veze jedno s drugim, ali naravno da je dobro da je Hrvatska ratificirala konvenciju u godini kada prvi puta nakon 22 godine članstva predsjeda Vijećem Europe”.

Uoči ratifikacije, kada su u hrvatskim konzervativnim krugovima pozivali na otpor Istanbulskoj konvenciji, Vijeće Europe je, upravo na Međunarodni dan žena, poslalo poruku da “posljednjih mjeseci uočava da nekoliko vlada odugovlači s ratifikacijom Konvencije VE o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.. koju su gotovo sve države članice potpisale, a 28 i ratificiralo”.

Države je Vijeće Europe pozvalo da “rasprše maglu pogrešnih shvaćanja” kako je svrha konvencije nametnuti “rodnu ideologiju” ili da je ona “protiv tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomatije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja VE – borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih grupa, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedavajuća, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Centralni skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa „Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije“ 15. i 16. oktobra 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje delegacija u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine.

Hrvatski put u Vijeće Europe

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Holandija, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska. Njezin idejni začetnik je bio Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju saradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom, kojom će Hrvatska predsjedati 2020.

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. 11. 1996. u Strasbourgu kao tada 40. zemlja.

Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u BiH, nepoštovanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u maju 1992, a u septembru iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci