EU uvela carine na čelik, problemi za Srbiju i BiH

EU uvela carine na čelik, problemi za Srbiju i BiH

Europska komisija (EK) u utorak je objavila uvođenje privremenih zaštitnih mjera u vezi s uvozom određenih proizvoda od čelika.

Mjere na snagu stupaju danas, a njima se uvode carine od 25 posto na 23 kategorije proizvoda od čelika koje se iz ostatka svijeta uvoze u Europsku uniju. Carine će se primjenjivati na uvoz proizvoda od čelika iznad prosječnih količina uvoza u periodu od protekle tri godine. Drugim riječima, ukoliko se npr. do oktobra 2018. u EU uveze proizvoda od čelika u količini jednakoj prosječnom godišnjem uvozu od protekle tri godine, automatski na snagu stupaju carine od 25 posto na sve dodatne uvezene količine. Ovo je ujedno i odgovor Brisela SAD-u koji je povećao carine na uvoz čelika i aluminija iz ostatka svijeta pri čemu je odbio zahtjev EU-a, Kanade i Meksika za izuzećem od ovih mjera.

Odluka EK u sebi sadrži i pojašnjenje koje zemlje su izuzete od novih carina. To su prije svega Norveška, Island i Lihtenštajn kao članice Europskog ekonomskog područja (EEA) kao i niz zemalja u razvoju koje ispunjavaju određene kriterije.

U skladu sa članom 18. Uredbe 2015/478 i međunarodnim obavezama Unije, privremene mjere ne bi se trebale primjenjivati ni na jedan proizvod porijeklom iz neke zemlje u razvoju sve dok njezin udio u uvozu tog proizvoda u Uniju ne premašuje tri posto uz uvjet da na zemlje u razvoju članice Svjetske trgovinske organizacije (STO) s manje od tri posto udjela u uvozu ne otpada više od devet posto ukupnog uvoza Unije za predmetni proizvod, stoji u odluci EK. BiH bi bila u grupi zemalja u razvoju koje se izuzimaju iz privremene zaštitne mjere i carina od 25 posto da je članica Svjetske trgovinske organizacije. To je za rukom pošlo npr. Albaniji i Makedoniji. Ali maratonski pregovori BiH, kao i Srbije, sa STO su došli na naplatu. Kako je za Faktor potvrđeno iz Europske komisije, ove dvije zemlje nisu izuzete od zaštitnih mjera EU-a upravo iz razloga jer nisu članice STO i time ne uživaju prava zaštite. Pored BiH i Srbije, od zemalja u razvoju u velikoj mjeri će stradati i proizvođači proizvoda od čelika iz Ukrajine, Kine, Indije, Turske i Brazila.

Time su napori institucija BiH kao i ArcelorMittala Zenica doživjeli krah. Ovi akteri su pokušali djelovati na EK da BiH izuzme iz novih zaštitnih mjera uslijed odredbi Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji. Očigledno da u tome nisu uspjeli, a posljedice će se tek osjetiti. ArcelorMittal Zenica godišnje izvozi oko 200 kt čelika na tržište EU-a, a mjere EU-a će imati snažan utjecaj ne samo na održivost ArcelorMittala Zenice, već i na njegov značajan utjecaj na cjelokupnu bh. i regionalnu privredu.

Zenički gigant sa oko 3.000 zaposlenih i prometom većim od 600 miliona KM izvozi, između ostalog, i u Mađarsku, Austriju, Italiju, Bugarsku, Rumuniju, Grčku, Hrvatsku i Sloveniju. Istovremeno, pogoni ArcelorMittala u zemljama Europske unije nisu na udaru novih carina tako da će biti interesantno vidjeti na koji će način ova korporacija pomoći svojoj firmi u našoj zemlji, izvijestio je Faktor.ba.

seebiz.eu

O autoru

Srodni članci