Ekonomija sreće – formula za povećanje blagostanja u državama

Ekonomija sreće – formula za povećanje blagostanja u državama

Sve je veći broj analitičara u svijetu koji ukazuju na to da se jurnjava za profitom ne odražava pozitivno na same živote pojedinaca u nekom društvu. Nivo (ne)zadovoljstva je ostao isti kao i prije globalne tehnološke ekspanzije. Zbog svega toga se krenulo u proučavanje šta je to, ako nije samo novac, što kod ljudi razvija životno zadovoljstvo, odnosno čime se može mjeriti blagostanje. Tu se otvorilo novo područje istraživanja koje se zove ekonomija sreće.

Ova oblast analize ne teži zadovoljiti interes kapitala, nego pojednostaviti život u lokalnoj zajednici i usrećiti svakog njenog člana. Stanje se može popraviti djelovanjem lokalnih vlasti ili inicijativom samih građana. Ekonomija sreće uključuje sociologiju i psihologiju. Odnos između novca i sreće je privukao brojne eksperte da istražuju ovu oblast.

Worldatlas donosi informacije šta se sve uzima u razmatranje kada se analizira ekonomija sreće. Koncept počinje od ekonometrijske analize koja utvrđuje elemente koji utječu na ljudski kvalitet života i blagostanja. Istraživanja sprovedena u ovom području ukazuju na to da su pojedinci u bogatijim zemljama s učinkovitim institucijama sretniji od ljudi koji žive u siromašnijim zemljama s neučinkovitim sistemom.

Stručnjaci smatraju da se sreća može mjeriti kroz subjektivne i objektivne mjere, a rezultati se prepoznaju kroz politiku. Neke mjere se baziraju na objektivnim podacima koji se mogu dobiti po statističkim uredima, neke se baziraju na subjektivnim (pitaju ljude kako se osjećaju), a neke kombiniraju te dvije stvari. Indeksa je mnogo i svake godine kreiraju nove.

Neke od determinanti koje se koriste u mjerenju sreće su:

• lična sposobnost zalaganja za ostvarenje prihoda,
• kako ostvarena novčana naknada za rad utječe na pojedinca;
• poređenje zaposlenih i nezaposlenih osoba;
• kreatori vlastitih biznisa i njihovi radnici;
• odnos zaposlenih prema djeci,
• posao – brak,
• da li su finansijski stabilne porodice i sretne porodice,
• nivo potrošnje domaćinstva,
• da li viši prihodi čine ljude sretnima,
• gdje se pojedinci osjećaju opterećenim, itd.

Istraživanja su pokazala da se nezaposlene osobe osjećaju neostvareno i isfrustrirano zbog svoje potrošnje i nemogućnosti kreiranja uštede. Djeca i brak utječu pozitivno na zaposlene i potiču ih na rad i veće zalaganje. Djeca čine pojedince kreativnijim i sretnijim više nego ostvareni prihodi. S druge strane, loš brak, razvod i gubitak člana porodice ili bliske osobe ima dugutrajan negativan učinak na pojedinca.

Zanimljivo je, kako ističe Worldatlas, da u krizi srednjih godina nivo sreće počinje da raste. Sloboda i demokratija nisu dovele do blagostanja i veće sreće kod ljudi. Pojedinci su skloniji anksioznosti i depresivnim stanjima jer su suočeni sa brojnim izborima i izazovima.

Razvijeni su brojni indeksi mjerenja i brojne liste na kojima najčešće po blagostanju prednjače skandinavske zemlje. Nordijske zemlje redovno “ispadaju” najsretnije, mada treba spomenuti da istovremeno imaju i velike stope samoubistava zbog vremenskih uslova. Uz relativno dobru ekonomiju, te zemlje imaju dobar socijalni sistem, tamo postoji svijest da je i ako se i dobije otkaz moguće naći drugi posao ili prekvalificirati se, a da u međuvremenu niste egzistencijalno ugroženi.

Diljem svijeta organizacije, zajednice i vlade u sve većoj mjeri nastoje formulisati politike za povećanje blagostanja, a odlična platoforma za to je ekonomija sreće.

Ova oblast istraživanja bi mogla biti korisna za bh. vladu jer bi ona mogla (kad bi htjela) unaprijediti ekonomsku politiku. Rezultati se mogu koristiti za određivanje napretka država kao i komparacije.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci