Cijene nafte pale nakon dvije sedmice rasta

Cijene nafte pale nakon dvije sedmice rasta

Na svjetskim tržištima cijene nafte su pale prošle sedmice, nakon dvije sedmice rasta, što je posljedica jačanja trgovinskih napetosti u svijetu i povećanja proizvodnje Saudijske Arabije.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice je pala za 2,9 posto, na 77,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio za 0,4 posto, na 73,80 dolara.

Saudijska Arabija je izvijestila Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEC) da je u junu povećala proizvodnju za skoro 500.000 barela dnevno, ali i smanjila prodajnu cijenu nafte Europi i drugim regijama, što je znak da Rijad želi nadoknaditi smanjenu ponudu iz drugih zemalja i zakočiti rast cijena.

“Među faktorima koji pritišću cijene izdvaja se ispunjeno obećanje Saudijske Arabije i Rusije da će nastojati povećati proizvodnju”, kaže Tamas Varga iz PVM-a.

OPEC je više od godinu i po dana držao proizvodnju smanjenu kako bi podržao rast cijena nafte, no zbog poremećaja u proizvodnji u Venecueli, Angoli i Libiji, nedavno je ta organizacija odlučila povećati proizvodnju kako bi nadoknadila manjak na tržištu.

Tim više što je moguće i smanjenje iranskog izvoza nafte zbog najave američkih sankcija. Washington se povukao iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu i najavio ponovno uvođenje sankcija Teheranu, tražeći od svih zemalja svijeta da od novembra prestanu kupovati iransku naftu.

Te najave su podržale cijene nafte u proteklim sedmicama, budući bi mogle dodatno smanjiti ionako tijesnu ponudu. A prebrzi rast cijena nafte ne odgovara SAD-u, pa je tamošnji predsjednik Donald Trump prošle sedmice optužio OPEC za podizanje cijena nafte i zatražio od te organizacije da je smanji.

“Monopol OPEC-a mora zapamtiti da su cijene nafte visoke, a oni ne čine gotovo ništa da pomognu. Oni podižu cijene dok SAD brane mnoge od OPEC-ovih članica za vrlo malo novca. To mora biti dvosmjerna ulica. Smjesta smanjite cijene!”, napisao je Trump na Twitteru.

Povećanje cijena benzina u SAD-u moglo bi, naime, Trumpu stvoriti političke probleme uoči izbora za Kongres koji će se održati u novembru.

Analitičari špekuliraju kakvi bi potezi mogli uslijediti nakon Trumpove poruke.

“Ako Trump i dalje smatra da OPEC ne čini dovoljno, ne isključujemo američku prodaju dijela strateških rezervi ili možda čak i ograničenja izvoza naftnih proizvoda”, naveli su u bilješci analitičari banke ING.

Rizik od trgovinskog rata

Negativno su na cijene nafte prošle sedmice utjecale i trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, nakon što su u petak na snagu stupile američke carine na kineski uvoz u vrijednosti 34 milijarde dolara, a Peking uzvratio istom mjerom.

To bi, smatraju analitičari, moglo naštetiti tim ekonomijama, ali i trgovini u svijetu, pa tako i globalnoj ekonomiji.

“Na pomolu je intenziviranje američko-kineskog trgovinskog spora jer nijedna strana nije spremna uzmaknuti”, kaže Abhishek Kumar iz Interfax Energyja.

Negativno su na cijene nafte prošle sedmice utjecali i podaci o neočekivanom rastu zaliha u SAD-u za 1,3 miliona barela, unatoč sezonski povećanoj potrošnji.

Proizvodnja u SAD-u bi mogla dodatno porasti, na što sugeriraju u petak objavljeni podaci kompanije Baker Hughes da je prošle sedmice broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao, nakon dvije sedmice pada.

Broj postrojenja je povećan za njih pet, na ukupno 863 postrojenja, najviši nivo od marta 2015. godine. U istom lanjskom periodu aktivno je bilo 763 postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju više nivoa cijena.

A cijena barela je na američkom tržištu u prvoj polovini ove godine u prosjeku iznosila 65,71 dolar. Prošle godine prosječna cijena je iznosila 50,85 dolara, a u 2016. samo 43,47 dolara.

seebiz.eu

O autoru

Srodni članci