Bankovna unija do 2018!?

Bankovna unija do 2018!?

Zahvaljujući planovima Europske komisije da se ubrza dovršetak potrebnih dijelova bankovne unije, europski građani i preduzeća moći će iskoristiti prednosti produbljene finansijske integracije i stabilnijeg finansijskog sistema.

Dovršetak bankovne unije je nužan kako bi se ekonomsku i monetarnu uniju učinilo što stabilnijom i otpornijom na šokove te smanjila potreba za javnom podjelom rizika. Od toga će koristi imati cijelo jedinstveno tržište. Nadovezujući se na već ostvareni znatan napredak, Europska komisija danas objavljuje Komunikaciju u kojoj je ambiciozno ali realistično opisano kako postići dogovor o svim neriješenim pitanjima bankovne unije na temelju postojećih obaveza Vijeća. Komunikacija se predstavlja uoči sastanka na vrhu država europodručja u decembru u uključivom formatu na kojem će dovršetak bankovne unije biti dio rasprava o produbljivanju ekonomske i monetarne unije. Dovršena bankovna unija, u kombinaciji s unijom tržišta kapitala, doprinijet će stabilnosti i integraciji finansijskog sistema u EU.

govoru o stanju Unije predsjednik Juncker je ponovio da bankovna unija može funkcionirati samo ako smanjenje rizika ide ruku pod ruku s podjelom rizika. Komisija je već predložila mjere za dodatno smanjenje rizika i bolje upravljanje rizikom u bankama. Prošlog novembra Komisija je predstavila opsežan paket mjera za smanjenje rizika s izmjenama zakonodavstva u području bankarstva.

Sad poziva Europski parlament i države članice na brzo djelovanje. Unatoč trenutnom trendu smanjivanja nivoa loših kredita Komisija predlaže nove mjere kako bi se smanjili loši krediti te pomoglo bankama da diverzificiraju svoja ulaganja u državne obveznice. Kad je riječ o podjeli rizika, Komisija iznosi određene prijedloge za olakšavanje rada Europskog parlamenta i Vijeća na uspostavi europskog sistema osiguranja depozita (EDIS), kojim bi se depoziti građana u bankovnoj uniji osigurali na centralnom nivou, što je ključan element bankovne unije koji nedostaje. U Komunikaciji se predstavljaju i koraci za brzu uspostavu zajedničkog zaštitnoga fiskalnog mehanizma u slučaju krajnje nužde, na koji su se države članice obavezale već 2013, čime se osigurava da sistem bude stabilan i da jedinstveni fond za sanaciju ima dovoljno sredstava čak i u slučaju više istovremenih velikih sanacija banaka.

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije zadužen za finansijsku stabilnost, finansijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: “Dovršena bankovna unija je ključna za budućnost ekonomske i monetarne unije te za finansijski sistem kojim se podržavaju radna mjesta i rast. Želimo bankarski sektor koji može podnijeti krize i u kojem se privatnim kanalima mogu podijeliti rizici da porezni obaveznici ne bi morali prvi plaćati troškove. Danas predstavljamo pragmatične ideje o sljedećim koracima u pogledu istovremene podjele i smanjenja rizika. Nadamo se da će one biti koristan poticaj za razmišljanje suzakonodavcima EU pri dogovaranju konsenzusa o preostalim mjerama do 2018.

Glavne značajke Komunikacije

Brzi dogovor o paketu o bankarstvu

Komisija poziva Europski parlament i države članice da što prije donesu njezine prijedloge o smanjenju rizika i jačanju otpornosti banaka Europske unije. Taj opsežni paket reformi predstavila je u novembru 2016. U prijedloge su uključeni preostali elementi pravila koja su prihvaćena u Bazelskom odboru za nadzor banaka i Odboru za finansijsku stabilnost. Njima se nastoji dopuniti regulatorni program za period nakon krize tako što će se osigurati da se pravilima riješe preostali problemi u pogledu finansijske stabilnosti. Reformom će se omogućiti bankama da finansiraju realnu ekonomiju.

Napredak u pogledu europskog sistema osiguranja depozita 

Svi deponenti unutar bankovne unije bi trebali imati jednak nivo zaštite neovisno o tome gdje se nalaze. Kako bi olakšala stvaranje jedinstvenog europskog sistema osiguranja depozita i potaknula napredak pregovora u toku, Komisija sad predlaže moguće korake s obzirom na faze i vremenski okvir EDIS-a.

Predloženim idejama se nastoji uzeti u obzir različita mišljenja i zabrinutosti izražene u Europskom parlamentu i Vijeću. Konkretno, u poređenju s izvornim prijedlogom iz novembra 2015Komisija danas za raspravu predlaže postupnije uvođenje EDIS-a. Postojale bi samo dvije faze: ograničenija faza reosiguranja i potom suosiguranje. Međutim, prelazak u drugu fazu bi ovisio o postignutom napretku u smanjivanju rizika. U fazi reosiguranja iz EDIS-a bi se pokrivala isključivo likvidnost nacionalnih sistema osiguranja. To znači da bi se iz njega privremeno osigurala sredstva za punu isplatu u slučaju banke u krizi, a nacionalni sistemi osiguranja bi morali otplatiti tu podršku i garantirati da bi se svi gubici nadalje pokrivali na nacionalnom nivou. S druge strane, u fazi suosiguranja iz EDIS-a bi se i postupno pokrivali gubici.

Zaštitni fiskalni mehanizam za bankovnu uniju

Pri uspostavi jedinstvenog sanacijskog mehanizma države članice ustanovile su važnost postojanja zajedničkog zaštitnog mehanizma za jedinstveni fond za sanaciju radi zaštite finansijske stabilnosti. Time se željelo osigurati da, nakon što su zbog sanacije vlastitim sredstvima privatni ulagači pretrpjeli gubitke, fond ako je to potrebno ima dovoljno sredstava za veliku sanaciju banaka ili nekoliko brzih uzastopnih sanacija banaka. Svi troškovi će se nadoknaditi od bankarskog sektora kako bi se osigurala srednjoročna fiskalna neutralnost. U Dokumentu za razmatranje o produbljivanju ekonomske i monetarne unije kao najučinkovitija mogućnost utvrđena je kreditna linija iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Njezino će se djelovanje morati razraditi u Komisijinu budućem paketu prijedloga o produbljivanju ekonomske i monetarne unije koji će obuhvaćati i prijedlog da se ESM pretvori u Europski monetarni fond u okviru prava Unije. U tom kontekstu bit će važno osigurati i učinkovit postupak donošenja odluka kojim će se omogućiti brza upotreba tog zaštitnog mehanizma u slučajevima krajnje nužde.

Smanjivanje loših kredita

Komisija već radi na opsežnom paketu mjera za smanjivanje nivoa postojećih loših kredita i sprečavanje nastanka tih kredita u budućnosti, kako je dogovoreno na sastanku Vijeća 11. jula 2017. Paket koji bi trebalo donijeti u proljeće 2018. obuhvaćat će:

  • nacrt za osnivanje nacionalnih društava za upravljanje imovinom,
  • zakonodavne mjere za daljnji razvoj sekundarnih tržišta za loše kredite i jačanje sposobnosti vjerovnika da ostvare povrat vrijednosti iz osiguranih kredita,
  • izvještaj u kojem se razmatra mogućnost zakonodavnog prijedloga kojim bi se uvele zakonske bonitetne zaštitne mjere protiv nedostatnog izdvajanja rezervacija za nove loše kredite i
  • daljnje mjere za poticanje transparentnosti u pogledu loših kredita u Europi.

Nadalje, u izvještaju o pregledu jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM)  u kojem su prve godine rada SSM-a ukupno pozitivno ocijenjene, Komisija pobliže objašnjava koje su ovlasti nadzornika u pogledu prilagodbe nivoa izdvajanja rezervacija za loše kredite za potrebe njihova nadzora.

Moguće mjere za vrijednosne papire osigurane državnim obveznicama

Radi pragmatičnih rješenja za smanjenje povezanosti banaka i države Komisija podsjeća na trenutni rad Europskog odbora za sistemske rizike na vrijednosnim papirima osiguranima državnim obveznicama. Komisija će razmotriti rezultate tog rada kako bi 2018. predstavila prijedlog o razvoju vrijednosnih papira osiguranih državnim obveznicama. Tim papirima bi se moglo pomoći bankama da diverzificiraju svoje udjele državnih obveznica. Oni bi mogli biti i izvor novog visokokvalitetnog kolaterala pri prekograničnim finansijskim transakcijama.

Nastavak visokokvalitetnog nadzora

Kao što je navedeno u preispitivanju sredinom sprovedbenog perioda unije tržišta kapitala, Komisija će u decembru 2017. predložiti da se i velika investicijska društva koja se bave aktivnostima sličnima aktivnostima banaka smatraju kreditnim institucijama te da podliježu nadzoru banaka.

U bankovnoj uniji njih bi se nadziralo u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma preko Europske centralne banke. Time će se osigurati dosljedna primjena bonitetnih pravila i jednakih visokih standarda nadzora na velika investicijska društva i kreditne institucije.

Kontekst

Komisija je 2012. predložila bankovnu uniju kojom bi se bankarski sektor postavilo na čvršće temelje i vratilo povjerenje u euro. Bankovna unija se temelji na strožim bonitetnim zahtjevima za banke. Obuhvaća nadzor banaka, pravila za upravljanje posrnulim bankama i bolju zaštitu deponenata. Prva dva stuba su ostvarena uspostavom jedinstvenog nadzornog mehanizma i jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Međutim, još nije uspostavljen zajednički sistem za zaštitu depozita. Komisija je u novembru 2015. predstavila prijedlog europskog sistema osiguranja depozita.

Bankovna unija može biti potpuno funkcionalna i omogućiti sve potrebne alate za rješavanje budućih kriza samo ako su u cijelosti uspostavljeni svi njezini elementi. Već se u Izvještaju petorice predsjednika iz 2015. i Dokumentu za razmatranje o produbljenju ekonomske i monetarne unije pozvalo na dovršetak bankovne unije prije kraja 2019. U pismu namjere nakon govora predsjednika Junckera o stanju Unije poziva se na dovršetak svih dijelova bankovne unije do 2018.

Dodatne informacije

Informativni članak

Komunikacija o dovršetku bankovne unije

Internetske stranice o bankovnoj uniji

 

www.europa.ba/ L.Đ

O autoru

Srodni članci