Zemaljski muzej BiH predstavlja stalnu postavku ‘Svijet vodenih i močvarnih staništa’

Zemaljski muzej BiH predstavlja stalnu postavku ‘Svijet vodenih i močvarnih staništa’

Izložba “Svijet vodenih i močvarnih staništa” autora Dražena Kotrošana biće otvorena 7. marta u Zemaljskom muzeju BiH, kao stalna postavka te naučne i muzejske institucije.

Autor, kustos s Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja, ističe da je postavka dio izložbenog fundusa Muzeja od prvih dana otvaranja te institucije. U proteklih više od 100 godina ona je mijenjala izgled. U početku su je sačinjavali samo eksponati kostura patkaste ulješure, morskih medvjedica i morskih riba.

Prvu preobrazbu izložba je imala prilikom obilježavanja 75 godina Muzeja 1963. godine kada su spomenutim eksponatima pridodane ptice. U toku agresije na BiH 1992. g. cjelokupna postavka bila je uništena, a eksponati su samo požrtvovnošću tadašnjih uposlenika Muzeja sačuvani.

“Nakon što su 2000. godine zamijenjena popucala stakla na svjetlarniku iznad izložbe, stvoreni su preduslovi za početak radova na njenoj obnovi. Prvu fazu predstavljala je restauracija prostora, od parketa do električnih instalacija. Ova faza je realizovana zahvaljujući pomoći Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Federalnog fonda za okoliš. Konačno, posljednju etapu obnove ove izložbe predstavljao je njen novi dizajn” – ističe Kotrošan.

Postavka “Svijet vodenih i močvarnih staništa” danas predstavlja svojevrstan naučno-umjetnički performans s porukom o opasnosti ugrožavanja i nestanka vrlo specifičnih i za planetu značajnih tipova staništa i biološke raznolikosti iskazane kroz vrste koje nastanjuju ova staništa.

“U centru priče nalazi se potonuli brod kao simbol staništa koja nestaju, odnosno “smetljišta” koja ona zbog nebrige društva svakodnevno sve više postaju. Izložba uključuje eksponate više od 100 vrsta gmizavaca, slatkovodnih i morskih riba, ptica i sisara. Među eksponatima ističu se kostur patkaste ulješure koji je krajem 19. stoljeća nađen nasukan na obale otoka Tinosa u Grčkoj i preparat velike bijele psine ulovljene 1954. godine kod Senja u Hrvatskoj” -navodi autor.

Također, u postavci se nalaze i primjerci morskih medvjedica, vidre i morske kornjače želve. Ujedno, izloženo je i oko 50 vrsta slatkovodnih i morskih riba, a među njima je i strugač, endemična vrsta koja naseljava vode Zrmanje, Krke, Neretve i Trebišnjice. Poseban dio u izložbi predstavlja oko 50 izloženih vrsta ptica. Neke od njih, kao što su pelikani, danas se vrlo rijetko i u malom broju mogu vidjeti u zemljama regiona.

Pojedine vrste, naglašava Kotrošan, kao što je bijela roda, nekada su u BiH bile znatno brojnije, a danas se njihova gnijezdeća populacija svela na oko 50-ak parova. U konačnici, tu su veoma ugrožene i rijetke vrste iz porodica čaplji, kormorana i patkarica čije su populacije svakodnevno sve manje brojne.

Za novo ruho izložbe posebne zasluge pripadaju umjetnicima i taksidermistima (ispunjavačima životinja) Borivoju Žuži i Feđi Ćahajiću, a naučnu obradu eksponata potpisuje kustos Dražen Kotrošan.

Postavku će otvoriti v.d. direktor Muzeja Mirsad Sijarić, ministrica obrazovanja i nauke FBiH Elvira Dilberović i ministrica obrazovanja Kraljevine Švedske Aida Hadžialić.

Fena/H.M.

O autoru

Srodni članci