“Zaboravljena avlija“ : Vrijednosti koje nisu zaboravljene

“Zaboravljena avlija“ : Vrijednosti koje nisu zaboravljene

 

O Fondaciji, nastanku, ciljevima i planovima razgovarali smo sa Harisom Tahmiščićem, PR-om fondacije.

Harise, ko je sve uključen u rad i fondacije?

Fondaciju čine osnivači, naša porodica, koja čitava učestvuje u svim aktivnostima i radu. Naravno, ne možemo sve sami, pa u rad pozivamo volontere koji se rado odazovu pozivu. Volonterski rad u BiH nije dovoljno istaknut, ali bi trebao biti, jer doprinosi razvoju mlade osobe i pripremi za daljnji rad u kompanijama. Vrlo je važno potaknuti mlade ljude na učestvovanje u neprofitnim organizacijama, jer time pomažu ostvarenju pozitivnih ciljeva. Fondaciju čine još i naši partneri, razne profitne i neprofitne organizacije, koji svoj doprinos pružaju na razne načine u zavisnosti od potreba projekata.

Odakle ideja za ime?

Ime “Zaboravljena Avlija” zapravo predstavlja naše bosansko-hercegovačke bašte/avlije koje su ostale u zaboravu od novog vremena i stila života. Ime ne predstavlja samo avliju, nego i čitav niz običaja koje su ljudi kroz vrijeme zaboravili, a koje su bile sastavni dio našeg društva. Tako su ljudi zaboravili očuvanje prirode, kulturno i historijsko naslijeđe.

Rekli ste nam da je Fondacija nastala kao vid društvenoodgovornog djelovanja s ciljem pružanja infrastrukture drugima, koji su još Vaši ciljevi?

Ciljevi fondacije se svode na podsticanje kulturnih vrijednosti kroz edukativne programe usmjerene prvenstveno na razvijanje svijesti o historijskom naslijeđu, edukativno osposobljavanje građana u cilju zaštite autohtonih vrsta biljaka i životinja i njihovo očuvanje, zalaganje za korištenje organske hrane kao načina ishrane, tradicionalne recepte, senzibilizaciju građana prema svim vidovima umjetnosti i historijskom naslijeđu kroz strip, video, audio, fotografiju, kao i razvijanje njihovih sopstvenih kreativnih potencijala i umijeća, izdavanja knjiga, i mnoge druge ciljeve. Ciljeve je najjednostavnije objasniti kao pokušaj vraćanja moralnih i porodičnih vrijednosti, pomaganje drugima kroz razmjenu iskustava i implementacije projekata.

Kakav je feedbeck od državnih organa kao investitora i s druge strane krajnjih korisnika kojima su namjenjeni projekti, a na kojima Fondacija radi ?

Državni organi kao investitori uglavnom pomažu u vidu podrške i promoviranju ideja i projekata, a manje finansijski. Naši projekti su finansirani iz naših i izvora naših partnera. Državne institucije rado izlaze u susret organizacijama kao što je naša, što je stvorilo jednu dobru klimu saradnje i partnerskih odnosa. Krajnji korisnici aktivno učestvuju u projektima i njihov feedback je pozitivan, što doprinosi njihovom većem odazivu na projekte. Naša težnja i jeste pomoći i pružiti kvalitetan projekat krajnjim korisnicima, naravno, uz njihovu saradnju. Projekti koje fondacija kreira su besplatni za krajnje korisnike, uz višestruku dobit za obje uključene strane.

Projekti koje biste izdvojili, a koje ste radili do sada?

Prvi projekat koji smo kao Fondacija uradili bio je zaštita i priznanje ruže đulbešećer kao autohtone i izvorne vrste Bosne i Hercegovine, koji je za nas bio i prvi znak dobre volje društva da nastavimo sa projektima zaštite naših domaćih proizvoda. Dalje smo nastavili sa projektima predstavljanja društva kroz širenje pozitivne klime priređujući festival “Pokaži ko smo“, prikazujući pozitivne primjere ljudi i njihova dostignuća. Festival je naišao na pozitivne kritike i povezao više od 1500 ljudi koji su učestvovali na projektu. Aktivno smo radili sa Agencijom za zapošljavanje Bosne i Hercegovine kako bi kroz projekte samozapošljavanja uposlili što više ljudi. Projekat se sastoji od učenja i predavanja na temu zanata, kroz teoriju i praksu, kreiranja biznis plana, marketing strategija i otkupne politike. To je projekat koji aktivno radimo i danas, u raznim sferama poslovanja.

Radite li trenutno na nekom projektu?

Trenutni projekat na kojem radimo je projekat samozapošljavanja osoba sa invaliditetom, žrtava rata, saobraćajnih nesreća i žrtava drugih nesretnih okolnosti. Samozapošljavanje se odlikuje u tome da mi kao fondacija pružamo potrebnu infrastrukturu razvoja sopstvenog biznisa, kristališući ideju našeg recipijenta u nešto finansijski ostvarivo. Grana kojom se trenutno bavimo je agrikultura i stočarstvo, tačnije pčelarstvo, koja ima ogroman potencijal na našim prostorima. Naša fondacija je oformila tim konsultanata, visokoprofilnih stručnjaka, kako bi konstruisala košnicu za pčelinje zajednice koja bi omogućavala rad osobama sa invaliditetom, tj. osobama u invalidskim kolicima. Tako da danas možemo sa ponosom reći da je projekat spreman za implementaciju. Nakon dugog vremena, bezbroj prototipa, predstavljamo košnicu APIFORM, koja na inovativne načine pomaže osobama sa invaliditetom da bezbjedno i lahko pčelare. Cilj nam je podići ruralna područja na bavljenje pčelarstvom, jedinom granom agrikulture koja ne zahtijeva obradu zemljišta, nego promoviše iskorišenje već postojećeg prirodnog vegetativnog pokrivača, što umnogome olakšava rad svim ljudima zainteresiranim u ovom pravcu. Ostali projekti fondacije uključuju održavanje škole fotografije, seminare na temu osnaživanja žena u zajednici, kreiranje edukativnih susreta, i druge.

Koji su načini oglašavanja Fondacije Zaboravljena avlija?

Javnost se o radu Fondacije može informisati preko FB stranice Fondacije, ali smo uveli kao praksu formiranje FB grupa za svaki projekat kojim se bavimo što nam dozvoljava da kristališemo ljude koji su zainteresirani samo za naše posebne projekte. Tako naš trenutni projekat APIFORM BEE radimo dvojezično na Facebook-u, na jezicima Balkana i na engleskom jeziku, jer smo primili zahtjeve za proširenjem našeg domašaja i u zemlje inostranstva. Grupu možete pogledati i pratiti naš rad na linku:  https://www.facebook.com/apiformbee.

Šta je satisfakcija u radu?

Rad nije uvijek lagan ni jednostavan, ne nailazimo uvijek na podršku organizacija naše države, ali konstantno radimo na poboljšanjima i ostvarenjima naših ciljeva i ideja. Satisfakcija dolazi kroz ostvarenja i pomaganje drugima. Projekti koje radimo su namjenjeni drugima, jačanju zajednice i poboljšanje stanja našeg društva u cjelini.

Harise, hvala Vam što ste odvojili vrijeme za ovaj intervju i za naš portal.
Hvala Vama.

Haris Tahmiščić rođen je u Sarajevu 1989. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Nastavio je studij na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. U sklopu porodične fondacije, predaje nastavu fotografije.

Kontakt: predsjednik.fza@hotmail.com, haryzt@hotmail.com

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci