Za novi važni resurs postoji čak i crno tržište: Riječ je o pijesku

Za novi važni resurs postoji čak i crno tržište: Riječ je o pijesku

Ako planirate odmor na pješčanoj plaži, bolje idite uskoro, jer su statistike oko pjeska alarmantne – 67% plaža na jugu Kalifornije će nestati do 2100. godine, piše Business Insider.

Pijesak je jedno od najkorištenijih prirodnih dobara, a on nestaje jer ga trošimo brže nego što ga naš planet može proizvesti. Tačnije, godišnje potrošimo oko 50 milijardi tona pijeska, što je duplo više nego što ga sve rijeke svijeta proizvedu. Iako baš i ne razmišljamo o pijesku, koristimo ga na dnevnoj bazi. Naprimjer, ovaj članak čitate upravo s nečega što je napravljeno od pijeska.

Najveći potrošač pijeska je Kina, a ta ga država ne koristi samo za beton i izgradnju nebodera, već i za teritorijalno širenje. Naime, osim gradova, Kina je uz pomoć pijeska izgradila i otoke u Južnokineskom moru, a u tome nije jedina. Već je poznato da su Palmini otoci i umjetni arhipelag Svijet u Dubaiju najveći projekti izgradnje otoka za koje je bilo potrebno čak 186,5 miliona metara pijeska. Dubai je, iako je imao pijesak pod nogama, za te projekte morao uvesti pijesak.

Iako pijesak postoji na mnogim dijelovima svijeta i to u velikim količinama, nije svaki pijesak pogodan za građevinarstvo. Naprimjer, pijesak iz pustinja je beskoristan jer erozije vjetra čine pustinjska zrnca pijeska neupotrebljivim za građevinarstvo. Tako se koristi isključivo pijesak iz ležišta u jezerima, rijekama i morima, a njega naravno nema dovoljno te su mnoge zemlje koje žive na pijesku, poput Saudijske Arabije, Katra i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prisiljene uvoziti pijesak kako bi mogle izgraditi silne nebodere kojima se ponose.

Crpljenje pijeska je postalo industrija vrijedna 70 milijardi dolara i koja je dovela do mnogih problema. Jedan od njih je gubitak mikroorganizama kojima je pijesak na dnu voda dom zbog čega neke životinjske vrste ostaju bez hrane.

Vlade širem svijeta su počele regulirati i ograničavati crpljenje pijeska. Ali to je dovelo do novih problema – ilegalnog crpljenja i razvoja crnog tržišta pijeska. Crno tržište pijeska je vrijedno 2,3 milijarde dolara godišnje, a najrazvijenije je ono u Indiji gdje je najjača kriminalna organizacija tzv. “pješčana mafija”. Radi se o grupi poduzetnika, vozača i raznih kriminalaca koji zapošljavaju oko 75 hiljada siromašnih Indijaca. Zaposlenici pješčane mafije 12 sati dnevno zarone oko 200 puta i rukama iskopavaju pijesak za bijednih 15 dolara po napunjenom brodu, navodi Business Insider.

Osim toga, ilegalno crpljenje pijeska je uništilo cijele otoke. Tako je čak 25 indonezijskih otoka jednostavno nestalo zbog izvoza pijeska s njihovih plaža u Singapur, koji je tim pijeskom povećao svoj teritorij za oko 20 posto. Tek 2010, dakle 50 godina kasnije, Indonezija i Malezija su zabranile izvoz pijeska, a veliki broj malezijskih državnika je uhapšeno za primanje mita i upletenosti oko seksualnih usluga zbog pijeska.

Tako imamo još jedan resurs koji moramo zaštititi prije nego što postane prekasno.

radiosarajevo.ba

O autoru

Srodni članci