Venecuela u divovskoj provaliji

Venecuela u divovskoj provaliji

Iako je država sa najvećim rezervama sirove nafte na svijetu, većim i od Saudijske Arabije, Venecuela tone u sve veće siromaštvo. Privreda nekada najprosperitetnije južnoameričke države doslovno se urušila. Zahvaljujući venecuelanskoj vladi ovoj zemlji je mnogo teže da izađe iz divovske ekonomske, političke i društvene provalije u kojoj se nalazi.

Ova južnoamerička zemlja bogata naftom bi trebala da napreduje, a umjesto toga Venecuela je uništena inflacijom, nestašicama hrane i lijekova i sa haman pa bezvrijednom valutom. Ova zemlja gotovo u potpunosti ovisi o nafti, a njeno pojeftinjenje je uzrokovalo haos u ekonomiji ove latinoameričke države.

Kontroverzni izbori za ustavotvornu skupštinu dodatno su dolili ulje na vatru političke nestabilnosti u Venecueli.

Venecuela prije Chaveza

Od Drugog svjetskog rata ekonomija Venecuele je rasla i do sedam posto godišnje, pa je početkom sedamdesetih zahvaljujući izvozu nafte ova zemlja postala jedna od najbogatijih zemalja Južne Amerike. Tadašnji BDP po glavi stanovnika bio je veći od BDP-a Španije, Grčke i Izraela. Zlatni period je završio 1980. padom cijena nafte što je uzrokovalo smanjenje privrede i rast inflacije.

Blagi ekonomski oporavak je započeo 1990. godine, uprkos visokoj nezaposlenosti i relativno niskim plaćama. Godišnja stopa inflacije se kretala između 50 i 60 posto, a samo tri godine prije dolaska Huga Chaveza na vlast iznosila je i stotinu posto. Kada je Chavez preuzeo vlast, polovina stanovništva je živjela ispod granice siromaštva. Vladavina socijalista je donijela povoljnije cijene osnovnih namirinica i lijekova jer je cijene kontrolirala država. Privatne kompanije i farme su nacionalizirane, a fiksiranje kursa bolivara prema dolaru išlo je ruku pod ruku s ograničavanjem kupnji “tvrde valute”.

Postoji li rješenje?

Trenutno je prema analizama četvrtina stanovništva Venecuele bez posla, s obzirom na to da je proizvodnja dijela namirnica postala neisplativa, pa se taj problem pokušao riješiti uvozom. Dodatnim padom cijena nafte ekonomski sistem više nije mogao održavati subvencionirane cijene. Venecuela najviše hrane uvozi iz Brazila, Kolumbije i Meksika, a u prvih pet mjeseci isporuke hrane iz tih država manje su za 61 posto nego 2015. godine. Ovako teška ekonomska situacija je dovela do masovnog iseljavanja, pa je tako iz Venecuele dolaskom socijalista otišlo oko dva miliona ljudi.

Da bi došla do prijeko potrebnog novca, vlada je počela printati novac, što je dovelo do eksplozije inflacije. Inflacija bi ove godine mogla dosegnuti i 2000 posto, a kurs bolivara se na crnom tržištu s osam bolivara za dolar prije sedam godina popeo na 8000 bolivara.

O autoru

Novinar portala

Srodni članci