Uspješne ekonomije ne kopiraju Silicijsku dolinu

Uspješne ekonomije ne kopiraju Silicijsku dolinu

Mnoge firme rastu i razvijaju se upravo zahvaljujući vjetru u leđa kojeg imaju od Silicijske doline. Centar tehnološkog svijeta – Silicijska dolina za mnoge je dio svijeta u kojem žele živjeti, raditi i zarađivati.

Tokom proteklih 60 godina ova najpoznatija dolina na svijetu razvila se od jedne male mreže koja je okupljala specijalizirane i kreativne proizvođače tehnologije do globalnog centra industrije koja vrijedi nekoliko milijardi dolara. Apple, Google, Facebook, Netflix i mnogi drugi pronašli su svoj dom u ovoj zlata vrijednoj Silicijskoj dolini.

U južnom dijelu zaljevskog područja San Francisca u sjevernoj Kaliforniji živi nešto više od 3 miliona ljudi. Riječ je i o najbogatijoj ‘zemlji’ na svijetu, bogatijoj od mnogih drugih. Godišnja zarada se kreće od 125.580,00 dolara po stanovniku. Stoga i ne čudi zašto bi svi htjeli kopirati ovu dolinu. Mnogi se pitaju koji je recept i postoji li recept za ovaj uspjeh.

Jedna od posebnosti koje imaju firme na ovom području je njihova mogućnost razvoja i veliki broj inovacija na kojima rade. Mnogi smatraju kako nije čudno da će dio svijeta koji okuplja najbolje stručnjake sa svih univerziteta biti poznat i po razvoju start-upova.

“Uzmite nekoga ko je diplomirao na Stanfordu ili MIT-u, nije to baš običan student, obasipajte ih novcem kako bi mogli kreirati kompaniju koja je uspješna i postati milijarderi”, rekao je Dan Breznitz sa univerziteta u Torontu, komentirajući uspjehe raznih startupova. Iako mogu biti jako uspješni i dalje ih prati veliki rizik, pa se tako procjenjuje da ih negdje oko 60 posto propadne.

No uspjeh ove doline nije se dogodio preko noći, za njegove zlatne dane je bilo potrebno nekoliko desetljeća ulaganja.

U tom smjeru ide i izreka koja spaja Rim i Silicijsku dolinu: “Silicon Valley wasn’t built in a day”. Analitičari su utvrdili kako ostale ‘pametne’ ekonomije diljem svijeta kreiraju i stvaraju novac same, i ne pokušavaju kopirati način rada tehnološkog središta svijeta. Oni svi zapravo na pametan način i na krilima njihovih ideja i inovacija razvijaju svoje, nadograđuju. U Tajvanu je tako razvijena industrija proizvodnje čipova – što ne bi bilo moguće bez razvoja Silicijske doline. “Ne samo da imaju prostore za proizvodnju, već su i razvili tehnologije kako bi omogućili dizajnerima da učinkovitije nastavke kreirati druge”, dodaje Breznitz. Tehnološki sektor u zemlji vrijedi 130 milijardi dolara, a u posljednje vrijeme razmišljaju o eksperimentiranju s inovacijama kako bi mogli održati tempo u natjecanju s Kinom.  Ulaganje u specijalni sektor i razvoj vještina ono je što njemačku tehnologiju drži na broju jedan u Europi. I bez kopiranja. Upravo zato njemačke kompanije poput Siemensa razvijaju pametne prostore za proizvodnju u Kini, a ne obratno.

I čini se kako ipak nije sve u dolini. Historija pokazuje kako su poznate industrijske hubove zamijenili njihovih rivali. Uspjeh je tako doživio i Shenzhen u Kini ali i Tel Aviv u Izraelu zahvaljujući specijalizaciji na području tehnologije. Kineski Shenzen se tako fokusirao na razvoj inovacija na području hardvera, a Tel Aviv gradi svoje ime u području cyber sigurnosti. Tu je i londonski kako ga zovu ‘Silicon Roundabout’, koji se fokusirao na finansijsku tehnologiju i umjetnu inteligenciju.

“Većina takvih mjesta (globalnih tech hobova) su većinom niše za razvoj, dok se dolina fokusira na društvene mreže”, kaže industrijski analitičar Paul Triolo misleći kako se Facebook i Google nadaju da će se pozicionirati u srcu digitalnog života. Brzo rastuće tehnološke firme nailaze na mnogo problema. Uz razne kritike i optužbe o seksualnom uznemiravanju  i zataškavanju, raznim prekršajima i sl. uzdrmala se njihova reputacija. Uništio se poseban pozitivan mjehurić koji je pratio sve firme čije smo uspone pratili, pa tako Facebook više nije “vesela grupa koja izgrađuje simpatične aplikacije” već “moćan i zlokoban skupljač privatnih podataka”, piše Wired.  Slično je i s Uberom, čiji je šef prošle godine uzeo bolovanje na neodređeno i rekao kako mu je potrebna “pomoć u upravljanju firmom”.

Analitičar tehnološke industrije Patrick Imbach smatra kako će samoregulacija biti dovoljna za većinu firmi i za ‘truhle jabuke’ te da će ih “tržište popraviti”. Ako se ne poprave, ako ne poprave svoje ponašanje čeka ih reakcija dioničara ili investitora. Stručnjaci smatraju i kako će ova godina donijeti novosti u radu firmi s obzirom na promjene u pogledima onih koji sjede u raznim odborima tehnoloških kompanija.

Najveća prijetnja SAD-u i najveći izazov koji ih očekuje dolazi iz Kine u kojoj postoji već nekoliko gradova tehnološki ‘bogatih’ u kojima se razvijaju startupovi i rade mnogobrojne tehnološke firme. Između ostalog, to je Peking, Šangaj, Shenzhen i Hangzhou.  To su pravi rivali Silicijske doline, smatra investitor Hans Tung. Prednost je zasigurno i u radnim navikama Kineza koji su poznati kao marljivi i vrijedni radnici. Iako se pokazuju boljima od ostalih, jedna studija je pokazala kako čak 90 posto novih kineskih virtuelnih firmi proglasi bankrot. Takvu sudbinu dožive i američki start-upi koji se pokreću u Kini. No, većina stručnjaka smatra da je ova fluktuacija pokazatelj zdravog tržišta i tehnologija. I da je u tome čar tehnološkog dinamičnog razvoja. Iz haosa su nastale mnoge uspješne firme koje su neke ljude učinile jako bogatima.

 

express.hr/L.Đ

 

O autoru

Srodni članci