U EU nastavljen trend ubrzanja rasta industrijske proizvodnje

U EU nastavljen trend ubrzanja rasta industrijske proizvodnje

Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji (EU) porasla je u augustu na mjesečnom nivou, nakon pada u prethodna dva mjeseca, dok je na godišnjem nivou nastavljen trend ubrzanja rasta, pokazuju podaci europskog statističkog ureda Eurostata.

Prema sezonski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u EU u augustu je porasla za 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, nakon što je u julu zabilježen pad od 0,3, a u junu od 0,5 posto.

Na području eurozone rast je iznosio 1,4 posto, u odnosu na blagi porast od 0,3 posto u julu te pad od 0,6 posto u juni.

Među zemljama članicama čiji su podaci raspoloživi Eurostatu, najveći skok industrijske proizvodnje na mjesečnom nivou ostvarila je Češka, 14,3 posto, a slijede Malta s 5,4 i Portugal s 4,7 posto.

S druge strane, pad je zabilježen u Holandiji za 2,4 posto, Švedskoj za 1,8, te Francuskoj i Finskoj za 0,4 posto.

Industrijska proizvodnja u augustu u Hrvatskoj je porasla za blagih 0,3 posto, nakon pada u julu od 1,2 posto, stoji u Eurostatovom izvještaju.

Prema kategorijama proizvoda, rast industrijske proizvodnje u EU na mjesečnom nivou proizlazi iz rasta proizvodnje kapitalnih dobara za 3,2 posto, trajnih potrošačkih dobara za 1,2 posto, intermedijarnih dobara za 1,0 posto, proizvodnje energije za 0,7 te netrajnih potrošačkih dobara za 0,4 posto.

Na području zajedničke europske valute, rast proizvodnje kapitalnih dobara u augustu je iznosio 3,1 posto, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara od 1,3, intermedijarnih dobara 1,2 posto. proizvodnja energije 0,2 posto, dok je proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara stagnirala.

Rast na godišnjem nivou ubrzan

Industrijska proizvodnja u augustu na godišnjem nivou u EU je porasla za 3,9 posto, nakon rasta od 3,3 u julu te 3,1 posto u junu, čime je na dobrom putu da se vrati na majskom nivou kada je iznosila 4,2 posto.

Rast u eurozoni je iznosio 3,8 posto, nakon skoka od 3,6 u julu i 2,9 posto u junu.

Pritom je najveću stopu rasta ostvarila Litva – 13,1 posto, Latvija – 12,1 te Rumunija – 10,3 posto. Pad je zabilježen jedino u Holandiji – 1,8 posto, pokazuje Eurostatov izvještaj.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u augustu u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec skočila za 3,2 posto, nakon što je u julu na godišnjem nivou zabilježen rast od 2,5 posto.

Rastu na području EU proizvodnja kapitalnih dobara doprinijela je rastom od 5,5 posto, rast proizvodnje intermedijarnih dobara je iznosio 5,3 posto, proizvodnja trajnih potrošačkih dobara 3,6, netrajnih potrošačkih dobara 2,3 posto, dok je proizvodnja energije pala za 0,4 posto.

I na području zajedničke europske valute proizvodnja energije u augustu na godišnjem nivou je zabilježila pad od 0,7 posto, dok su ostale kategorije proizvoda porasle. Pritom je proizvodnja intermedijarnih dobara prednjačila s 5,3 posto, proizvodnja kapitalnih dobara je porasla 4,9, trajnih potrošačkih dobara 3,6 te netrajnih potrošačkih dobara 2,4 posto, navode iz europskog statističkog ureda.

Agencije/V.P.

O autoru

Srodni članci