Turska na rubu finansijskog sloma

Turska na rubu finansijskog sloma

Potonuće lire je izazvala zabrinutost zbog visoke inflacije, ali i očekivanja da će političari određivati monetarnu politiku.

Turska centralna banka gotovo očajnički pokušava zaustaviti potonuće vrijednosti lire što je zemlju uoči predsjedničkih izbora dovelo na rub finansijske, a možda i ekonomske krize.

Nakon što je u srijedu opet podigla kamatnu stopu, u petak je centralna banka objavila da će dopustiti izvoznicima da kredite denominirane u dolaru otplaćuju u domaćoj valuti po tečaju od 4,2 lire za dolar.

U petak je tržišni tečaj iznosio 4,74 lire. Prošle sedmice turska valuta je doživjela potonuće od pet posto što je najveći sedmični pad vrijednosti od početka globalne finansijske krize 2008. godine kada je u četiri sedmice potonula za 30 posto. Od početka ove godine lira u odnosu na dolar vrijedi petinu manje i među najlošijim je valutama po tom pitanju među rastućim državama.

Razlog rapidnog pada vrijednosti treba tražiti s jedne strane u odljevu kapitala iz rastućih država u SAD zbog povećanja kamatnih stopa, a s druge strane u strahovanjima da su kamatne stope turske centralne banke preniske s obzirom na rastuću inflaciju i veliku razliku vrijednosti uvoza i izvoza, iznad pet posto BDP-a. Inflacija je već sada na 11 posto, a pad vrijednosti lire dodatno gura cijene prema gore.

Naime, posljednji službeni statistički podaci za mart pokazuju da je Turska u tom mjesecu uvezla robe za 21,4 milijarde dolara što je 5,8 milijardi dolara više od vrijednosti izvoza. Sve manja vrijednost lire poskupljuje uvoz, a što se pak prelijeva na krajnje potrošače. Centralna banka čini što može, pa je u srijedu izvanredno podigla kamatnu stopu s 13,5 na 16,5 posto. Međutim, taj potez je prošao bez efekta na valutnim tržištima.

U Oxford Economicsu su istakli kako je izvanredno podizanje kamata imalo minimalan efekt te dodali kako početkom juna očekuju novo podizanje na 19,5 posto. Međutim, ne treba zanemariti ni utjecaj politike na potonuće valute. To se najjasnije vidjelo prije desetak dana kada je predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao kako želi veću kontrolu nad politikom kamatnih stopa.

Kamatne stope Erdogan je nazvao “majkom i ocem svih zala” jer želi jeftinije kredite za poticanje ekonomije. Tržište je njegovu najavu ozbiljno shvatilo s obzirom na to da je favorit na izborima 24. juna. Vjerovatno vidjevši kakvu je štetu učinio tom izjavom, Erdogan je u srijedu objavio kako je “Turska država koja poštuje sva pravila slobodnog tržišta i institucije”.

Najavio je i da će njegova vlada naglasak staviti na finansijsku stabilnost, smanjenje manjka tekućeg računa platne bilance i nižu inflaciju. “Erdoganovi raniji komentari još su svježi u glavama ulagača i tamošnji lideri morat će smanjiti zabrinutost da će političari određivati monetarnu politiku”, izjavio je za CNN Per Hammarlund, analitičar švedske banke SEB. U svoju valutu sve manje vjeruju i sami Turci. Podaci banke pokazuju da je krajem prošle sedmice udio štednje u stranoj valuti dosegao 42 posto. Prije osam godina taj udio je iznosio manje od 30 posto.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci