Treba li paničiti? Nobelovci smatraju da će biti nove ekonomske krize

Treba li paničiti? Nobelovci smatraju da će biti nove ekonomske krize

Osamnaest dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju dalo je zabrinjavajući potvrdan odgovor na pitanje lista Velt da li svijetu prijeti nova finansijska kriza.

Ekonomski nobelovci ne vjeruju baš izjavama Janet Yellen, šefici američkih Federalnih rezervi, koja je krajem juna rekla da “za naših života više neće biti finansijske krize”.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2016. godine Bengt Holmstrem smatra da Yellenova griješi.

“Ne bih se kladio da neće biti krize. Kad god smo uvjereni da više neće biti krize banaka, rizik se zapravo povećava”, kaže on za Velt, a prenosi portal Index.hr.

Njegov kolega Edvard Preskot, ekonomski nobelovac iz 2004. godine, ima još mračnije predviđanje.

“S velikom sigurnošću možemo da očekujemo novu finansijsku krizu u ne tako dalekoj budućnosti”, ocjenjuje Preskot.

Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju jednom godišnje se sastaju da bi raspravljali o aktuelnim temama iz njihovih naučnih oblasti, a ove godine sastanak se održao u bavarskom gradu Lindauu, na Bodenskom jezeru.

Ove ekonomiste brine što je moguća svjetska finansijska kriza političarima nevažna tema. Nju su u zapećak gurnuli terorizam, potencijalni nuklearni sukob SAD i Sjeverne Koreje i stalni ispadi novog američkog predsjednika Donalda Trampa, pa se ne posvećuje dovoljno pažnje nestabilnosti finansijskih sistema i ekonomskim problemima.

Nobelov laureat iz 2007. Erik Maskin predviđa da bi Trampova ekonomska politika, u kojoj se najavljuju velike deregulacije Wall Steet-a, mogla da ubrza dolazak nove globalne finansijske krize.

“Ako sadašnja američka administracija odluči da olabavi postojeća pravila, kriza je sve vjerovatnija”, smatra Maskin.

Danijel Makfaden, nobelovac iz 2000, još je pesimističniji.

“Finansijske krize kreću se kao električna energija kroz jednu veliku mrežu. Kao i kad je riječ o struji, neizbježni su kratki spojevi. Mi danas nemamo odgovarajuće instrumente da bismo te nestabilnosti nadgledali, regulisali i njima upravljali. Zbog toga je nova finansijska kriza jednostavno neizbježna”, kaže on.

Makfaden nema povjerenja ni u ekonomsku stabilnost eurozone, pa ni u cijelu Europsku uniju:

“Euro može da napreduje samo ako EU u fiskalnoj politici eurozone uspostavi zdravije odnose i počne odlučno da se bori protiv ekonomske stagnacije u članicama u kojima vlada slaba produktivnost”. Velt navodi da to u prevodu glasi: ekonomska moć Njemačke je zapravo jedan od destabilizujućih faktora eurozone.

Nobelovac Preskot dodaje da je “vrlo pesimističan u vezi eura” i da je “pravo pitanje koliko će štete euro nanijeti članicama eurozone prije potpunog kolapsa”.

Ključni problem za Preskota je taj što su članice EU izgubile suverenitet odlučivanja u ekonomskoj politici, i upozorava na to da se članicama mora dati mogućnost da – bankrotiraju.

Ekonomski nobelovac iz 2002. Vernon Smit ipak smatra da bi euro mogao da prosperira, ali zahvaljujući tome što “SAD u globalnom nadmetanju valuta gube pozicije zbog loše pozicije dolara”.

Na sastanku u Lindauu ekonomski nobelovci su još upozorili na opasnost klimatskih promjena, koje vide kao najveću prijetnju stabilnosti svijeta, kao i na sve brži razvoj robotike i automatizacije koji će dovesti do toga da mašine oduzmu ljudima milione radnih mjesta, navodi se u tekstu.

Index.hr/V.P.

O autoru

Srodni članci