Svjetski dan okoliša 2018 – „Spriječimo zagađenje okoliša plastičnim otpadom“

Svjetski dan okoliša 2018 – „Spriječimo zagađenje okoliša plastičnim otpadom“

Svjetski dan okoliša se od 1974. godine obilježava 5. juna, da bi se podstaklo odgovorno ponašanje pojedinaca i zajednica u čuvanju i poboljšanju okoliša.

Ove godine, tema Svjetskog dana okoliša posvećena je akciji u borbi protiv velikog ekološkog izazova našeg vremena – zagađenja plastikom. Plastika je važan i sveprisutan materijal kako u privredi tako i u našem svakodnevnom životu i stoga je nemoguće zamisliti život bez nje.

Proizvodi od plastike pomažu u rješavanju niza poteškoća s kojima se suočava naše društvo, te čini naš život ugodnijim. Laganim i inovativnim materijalima u transportu kao npr. automobilima ili avionima te ostalim prevoznim sredstvima, plastika štedi gorivo i tako doprinosi smanjuju emisije CO2. Izolacijski materijali smanjuju potrošnju energenata za zagrijavanje prostora i tako pomažu smanjiti račune za potrošnju energije potrebne za zagrijavanje naših domova. Plastika u ambalaži osigurava zdravstvenu sigurnost hrane, pomaže produžiti životni vijek proizvoda i doprinosi smanjenju bacanja hrane. S druge strane, visoka proizvodnja i upotreba proizvoda od plastike te nedostatak održivog sistema gospodarenja otpadom, dovodi do ekoloških problema koje treba hitno riješiti.

Velike količine plastičnog otpada se odlažu u okoliš iz izvora na kopnu i moru, te stvaraju znatnu štetu za ekonomiju i okoliš. Pritom, najveća količina takvog otpada dolazi s kopna. U Europi se godišnje proizvede oko 25,8 miliona tona plastičnog otpada, a na svjetskom nivou između 5-13 miliona tona plastike završi u moru. Procjenjuje se da plastika čini preko 80% morskog otpada koji se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Zbog povećane proizvodnje, sve veća količina nerazgradljive plastike ulazi u mora i predstavlja veliku opasnost za morske organizme.

Plastični otpad se može naći na obalama, u Arktičkom ledu, na površini, kao i na dnu mora i okeana. Otpadna plastika u morskom okolišu, osim lošeg estetskog dojma, uzrokuje zaplitanje životinja, najčešće u odbačene ribarske alate (mreže, vrše) i služi kao hrana morskim organizmima. Na sitne djeliće otpadne plastike akumuliraju se vrlo otrovni hidrofobni ekotoksikanti (polihlorirani bifenili (PCB) ili dihlor-difenil-trihloretani (DDT), čija koncentracija može biti i milion puta veća nego u vodi. Osim toga, plutajući otpad obrasta školjkama, diatomejama i algama, pa se morske vrste prenose na mjesta gdje ih izvorno nema.

Posljednjih godina sve se češće objavljuju rezultati istraživanja koja izvještavaju o morskim pticama, kornjačama i ribama koje gutaju plastične otpatke koji ih ubijaju ili utječu na njihovo zdravlje. Svake godine plastika ubije 1,5 miliona ptica, riba, kitova i kornjača. Većina plastičnih otpadaka su potrošački proizvodi, kao što su boce, čepovi ili spremnici koji su nepažljivo odbačeni, ali dio plastičnog otpada u morima predstavlja i plastični granulat koji je ušao u otpadne tokove i okeane zbog neopreznog rukovanja u proizvodnji. Kada životinje pojedu granulat, ne mogu ga probaviti, što dovodi do pothranjenosti i izgladnjivanja, iako su dokumentirane i neke vrste koje uspješno izlučuju plastiku koju pojedu. Npr., sjeverni galebovi smanjuju veličinu plastičnih djelića u svom mišićavom želucu i izlučuju ih natrag u okoliš u obliku mikroplastike. Osim toga, plastika se u moru pod utjecajem UV zraka, djelovanjem vjetra i valova usitnjava u sve manje i manje dijelove do veličine mikro (< od 5 mm) ili nanoplastike (< od 1μm). Zbog mikroskopske veličine, teško ju je povezati s izvorom onečišćenja i ukloniti iz okeana. Ovakve mikročestice su netopljive u vodi, a zbog malih dimenzija mali morski beskičmenjaci ih lako progutaju. Na taj način ulaze u prehrambeni lanac i dospijevaju na sto čovjeka. Stoga treba učiniti sve napore da se spriječi ulaz plastičnog otpada u mora.

Europska komisija je 16. januara 2018. u Strasbourgu objavila Europsku strategiju za upravljanje plastičnim otpadom. Strategija o plastici je dio paketa o kružnoj ekonomiji, a cilj joj je da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira, te ograniči njena jednokratna upotreba. Strategija ima 3 cilja.

Prvi cilj je osigurati da se do 2030. godine sva plastična ambalaža može reciklirati i to na troškovno učinkovit način, drugi je smanjiti količinu plastike za jednokratnu uporabu, poput plastičnih čaša i pribora za jelo, slamki, vrećica, balona itd. jer ona čini polovicu otpada u moru ili na obali. Treći cilj je zabraniti upotrebu mikroplastike, plastičnih dijelova manjih od pet milimetara. Također, novim pravilima o lučkim uređajima za prihvat rješavat će se problem otpada u moru, uključujući mjere kojima će se osiguravati da se otpad nastao na brodovima ili prikupljen na moru ne ostavlja ondje, nego da se vrati na kopno i da se ondje njime gospodari na odgovarajući način.

O autoru

Srodni članci