Svaki odobreni EU projekat je uvoz gotovog novca u lokalne zajednice u BiH

Svaki odobreni EU projekat je uvoz gotovog novca u lokalne zajednice u BiH

„U Zapadnohercegovačkoj županiji od 2017. godine, od strane različitih institucija ugovoreno je da ili se trenutačno provodi oko 9 projekata koji su financirani iz EU fondova u ukupnoj vrijednosti preko 2 milijuna EUR-a. Ovaj podatak se odnosi na grant sredstva koja su institucije dobile kandidirajući svoje projekte na temelju objavljenih javnih poziva“, kazao je Ivan Jurilj, direktor Ureda Vlade Zapadnohercegovačkog kantona za europske integracije i suorganizator Konferencije EU projekti.

Svaki projekat pojedinačno donosi konkretne rezultate na terenu u ovisnosti iz kojeg sektora dolazi. Npr. EU projekat Revitalizacija stare uskotračne Ćirine pruge od Mostara do Konavala kroz biciklistički stazu, finansiran iz IPA Programa prekogranične saradnje Hrvatska – BiH, rezultirao je konkretnim turističkim proizvodom koji je postao prepoznatljiv dio turističke ponude Hercegovine i sastavni je dio turističkih itinerara pojedinih turističkih agencija.

EU projekti energetske učinkovitosti su rezultirali investicijama u uređenje lokalne infrastrukture kao što je uređenje šetnice i javne rasvjete u Neumu. Kroz EU projekat Adriatic Canyoning, koji se finansira iz Trilateralnog programa prekogranične saradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora, investira se u turističku infrastrukturu kao i u uređenje Peć Mlina na vrelu rijeke Tihaljine u Grudama i uređenje kanjona Borak u Širokom Brijegu. Kroz EU projekte podrške poduzetništvu Home GrownBussiness, koji je sprovodio HERAG, izgrađen je poslovni inkubator u općini Ljubuški, te se trenutno kroz projekat CompetePlamet koji sprovode općina Posušje i Razvojna agencija HERAG oprema tehnološki centar u Posušju, dodao je Jurilj.

Svaki odobreni projekat finansiran od EU koji se sprovodi na terenu izravan je „uvoz“ gotovog novca u lokalne zajednice u BiH. U sprovedbu projekata se uključuju različiti dobavljači i podugovarači koji na taj način imaju direktnu korist od projekata kroz prodaju svojih usluga, opreme ili kroz izvođenje radova. Na ovaj način se indirektno razvijaju i lokalni lanci vrijednosti. Primjeri iz Hrvatske i drugih zemalja u okruženju pokazuju kako su lokalne zajednice ili regije koje su proaktivne u privlačenju sredstava iz EU fondova na višem nivou razvoja od onih koje su manje proaktivne u ovim aktivnostima.

Jurilj je govorio i o problemima i izazovima s kojima se susreću institucije i organizacije u pripremi i sprovedbi EU projekata. Najveći izazov predstavljaju ljudski, organizacijski i finansijski kapaciteti naših institucija. Naime, još uvijek nemamo dovoljan broj ljudi koji se mogu na učinkovit način uključiti u pripremu i sprovedbu projekata. Pod ovim se ne misli isključivo na pisanje projektne aplikacije, nego na cijeli projektni ciklus koji obuhvaća programiranje, identifikaciju projektne ideje, njezino formuliranje, sprovedbu te praćenje i vrednovanje.

Organizacijski kapaciteti se odnose na institucije u BiH koje još uvijek nisu organizirane na način da mogu učinkovito odgovoriti izazovima pripreme i sprovedbe EU projekata. Ovo se posebno odnosi na postojanje strateških dokumenata, planova, studija i ostale dokumentacije koja predstavlja preduslov za pripremu projekata. Finansijski kapaciteti podrazumijevaju dostupnost finansijskih sredstava za sufinansiranje i predfinansiranje projekata. Sve više EU programa podrazumijeva da nema prethodnog finansiranja ili je to u malim iznosima, odnosno sredstva se progresivno refundiraju nakon odobrenih izvještaja. Ova činjenica će posebno doći do izražaja kada budemo mogli u potpunosti sudjelovati u pretpristupnim fondovima, odnosno ostalim komponentama IPA programa. Nažalost, Bosna i Hercegovina, odnosno različiti nivoi vlasti još uvijek nemaju izgrađen sistem sufinansiranja projekata koji se finansiraju iz EU fondova, već je to prebačeno na krajnje korisnike. Ukoliko se želimo pripremiti i povući sredstva koja nam se otvaraju u budućnosti, potrebno je posvetiti veliku pažnju izgradnji ljudskih, organizacijskih i finansijskih kapaciteta u cjelini, a ne samo na pisanje projekata.

Konferencija EU projekti »Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za Zapadni Balkan« na kojoj je Ivan Jurilj suorganizator i voditelj prve panel-diskusije održat će se u petak 14. 09. 2018. u Mostaru u organizaciji Apriori BH – Agencije za profesionalno usavršavanje i Ureda Vlade ŽZH za europske integracije.

Dodatne informacije o Konferenciji Apriori EU projekti i načinima prijave pročitajte na web-stranici www.euprojekti.apriori.ba.

Kompletan intervju s mnoštvom zanimljivih informacija možete pročitati na http://bit.ly/IvanJuriljIntervju.

 

O autoru

Srodni članci