Stari Zakon o radu vs novi Zakon o radu; detaljna komparacija

Stari Zakon o radu vs novi Zakon o radu; detaljna komparacija

Važeći Zakon o radu donesen je u novembru 1999. godine i objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH“ broj: 43/99. Ovaj zakon izmijenjen je i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je donesen u augustu 2000. godine, a objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH broj: 32/00 i Zakonom o izmjenama Zakona o radu koji je donesen u martu 2003. godine, a objavljen u „Službenim novinama Federacije BiH˝, broj: 29/03. Navedeno predstavlja osnovni pravni okvir za uspostavljanje radnopravnog odnosa za sve izuzev državnih službenika.

S obzirom na to da je navedenim izmjenama u značajnoj mjeri izmijenjen osnovni tekst Zakona, a istovremeno se ukazala potreba za dodatnim izmjenama i dopunama ovog zakona, pristupilo se izradi integralnog teksta Zakona o radu što se pokazalo opravdanim i u normativnotehničkom smislu. Prema podacima Svjetske banke i prema procjenama Agencije za rad i zapošljavanje BiH, Bosna i Herecegovina je država sa najvećom stopom nezaposlenosti koja prelazi 40%, shodno postojanju sektora sive ekonomije.

Donošenje novog Zakona o radu na nivou entiteta u BiH uvjet je MMF-a za odobravanje novih kredita, za koje su zainteresovane prije svega entitetske vlade. Tržište rada našlo se u okviru famozne Reformske agende, ali i u aktuelnim EU naporima da se unaprijedi bosanskohercegovačka ekonomija i tako nastavi proces evroatlanskih integracija, što je posebno naglašeno britansko-njemačkom inicijativom i Sporazumom o rastu i zapošljavanju. Za razliku od prethodnih aktivnosti međunarodnih organizacija koje su podrazumijevale pokušaje ustavnih i drugih političkih reformi, u protekle dvije godine, ovdje je ekonomija u fokusu.

Zbog (ne)donošenja novog Zakona o radu, koji je bio jedan od uvjeta iz pisma namjere koji je korak ka pristupanju EU, aranžman sa MMF-om je otkazan prošle godine. Novim Zakonom smanjuju se prava radnika, od redukcije sindikalnog organizovanja, prava na plaćeno odsustvo, pa do mogućnosti lakšeg otpuštanja. Shodno navedenom, novi tekst Zakona neprihvatljiv je za predstavnike Sindikata.

Međutim, kako javlja Anadolu Agency (AA), Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine podržava izmjene Zakona o radu FBiH čiji je prijedlog ranije utvrdila Vlada FBiH te, kao takav, proslijedila u parlamentarnu proceduru. To ne čudi s obzirom na to da je Udruženje poslodavaca FBiH s Vladom FBiH i Sindikatom pregovaralo o istom punih osam godina.

S druge strane, sindikalne vođe u Federaciji BiH, tvrde da ne žele raditi ništa što će našteti njihovim članovima.

Ono što je nepobitna činjenica je da su prosječne plaće u administrativnom aparatu duplo više od prosječnih plaća u realnom sektoru.

Tako bi npr. i sami predstavnici sindikata mogli da izgube trenutne privilegije usvajanjem novog Zakona o radu. Prvenstveno, svoje, kako i sami priznaju ministarske plaće. Iznosi mjesečnih primanja koje vođe sindikata primaju trenutno variraju od 1.500 KM do 3.500 KM.

Ekonomski analitičari pak tvrde da ovako koncipiran sindikat štiti zaposlene u javnoj upravi čija je prosječna plaća 1.500 KM ili zaposlene u državnim poduzećima poput Elektroprivrede čija se prosječna plaća kreće od 1.600 do 1.800 KM. S druge strane zaposleni u privredi primaju prosječnu platu od 750 KM, a zaposleni u rudnicima 950 KM.

Isto tako treba imati u vidu činjenicu da je Bosna i Hercegovina ratificirala 81 konvenciju Međunarodne organizacije rada, te da ih je dužna implementirati u pozitivno zakonodavstvo. Iako se i dosadašnji Zakon o radu uglavnom temeljio na osnovnim principima usvojenih konvencija, bilo je potrebno osigurati veći stepen harmonizacije propisa o radu sa usvojenim konvencijama, a time i napredak u ostvarivanju većeg stepena socijalne pravde. Ovo se prije svega odnosi na Konvenciju o plaćenom godišnjem odmoru br. 132, Konvenciju o minimalnoj starosnoj dobi br. 138, Konvenciju o zaštiti materinstva br. 103, Konvenciju o jednakosti nagrađivanja muške i ženske radne snage za rad jednake vrijednosti br. 100 i dr.

Komparaciju starog i novog Zakona o radu možete pogledati

OVDJE.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci

  • Elvedin Pazalja

    Sta je sa ugovorima o djelu-honorarni ugovori hoce li toga jos biti?

    • Poštovani, zbog tehničkih problema došlo je do kašnjenja u odgovoru, te se zbog toga izvinjavamo.

      Dosadašnji volonterski rad zamijenjen je ugovorom o
      stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa. Odredbe koje reguliraju
      ovu vrstu ugovora usaglašene su sa drugim važećim propisima. (članak 34.)

      (Stoji u obrazloženju Vlade FBiH)

      Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

      Član 34.

      (1)Ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno zakonom ili
      pravilnikom o radu uvjet za obavljanje
      poslova određenog zanimanja, poslodavac može
      lice koje je završilo školovanje za takvo zanimanje primiti na stručno
      osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa.

      (2)Vrijeme stručnog osposobljavanja iz stava 1. ovog člana računa
      se u pripravnički staž i radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za rad u određenom
      zanimanju i može trajati najduže onoliko vremena koliko traje pripravnički
      staž.

      (3)Ugovor o stručnom osposobljavanju zaključuje se u pisanoj formi.

      (4)Poslodavac dostavlja kopiju ugovora iz stava 3. ovog člana u
      roku od osam dana nadležnoj službi za zapošljavanje, radi evidencije i nadzora

      (5)Radnik koji je zaključio ugovor o radu sa nepunim radnim
      vremenom, može zaključiti više takvih ugovora kako bi na taj način ostvario
      puno radno vrijeme.

      (6)Radnik koji radi sa nepunim radnim vremenom prava iz radnog
      odnosa ostvaruje zavisno od dužine radnog vremena u skladu sa kolektivnim
      ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

  • Pingback: Usporedba starog i novog Zakona o radu F BiH()