Šta znamo o islamskom bankarstvu?

Šta znamo o islamskom bankarstvu?

U srijedu prošle sedmice, u prostorijama BBI banke Almir Čolan je održao besplatan jednodnevni seminar o osnovnim principima na temu: Islamske finansije i poslovanje u Sarajevu.

Seminaru je prisustvovalo 60-tak učesnika iz reda studenata i zaposlenika u oblasti ekonomije, bankarstva, prava i biznisa koji su prethodno iskazali interesovanje za oblast ekonomije.

Učesnici seminara su imali priliku slušati predavanje Almira Čolana, direktora dva značajna centra u Australiji, Centra za islamsko bankarstvo i Vakufa, člana Upravnog odbora koledža Garden i savjetnika za karijere na koledžu Ilim. Čolan je bio predavač na predmetu Islamske finansije i tržište kapitala na Univerzitetu La Trobe u Melburnu u Australiji. Seminar je bio veoma interaktivan, a razgovaralo se o mnogim temama.

almir-seminar

Kakvu vezu ekonomija ima sa islamom?

Islamsko bankarstvo je bankarstvo koje zadovoljava islamske propise ili ih u najmanju ruku pokušava zadovoljiti. Glavna karakteristika islamskog bankarstva je pokušaj eliminisanja kamate iz poslovanja. Muslimanima je kamata zabranjena; čak je i onim muslimanima koji se striktno drže islamskog prava omogućeno da trguju u modernoj međunarodnoj trgovini.

Islamske banke ne finansiraju alkohol, duhan, pornografiju, prostituciju, kockanje ili vojnu industriju, a investicioni projekti moraju biti halal. Islamske banke koriste alternativne aranžmane koji su dizajnirani tako da su komplementarni sa šerijatskim pravilima, ili islamskim pravom. Ovi finansijski instrumenti u kojima kupac i prodavač dijele rizik i profit jedni su od najbrže rastućih modela poslovanja na tržištu.

Almir Čolan je kazao: „Muslimani su generalno u svijetu najbrže rastuća kategorija i čine 1,7 miliona populacije, 60 posto je ispod 30 godina starosti i po statistikama 87 posto njih kada radi neke transakcije i ekonomske odluke vjera im je na prvom mjestu. Taj filter vjere je nešto što ga pokreće. I ova kategorija je najbrže rastuća kategorija u odnosu na svjetsku kategoriju.“

Kako i ne bi bio najbrže rastući model poslovanja ako uzmemo u obzir da je ovakav način poslovanja isto tako atraktivan kako za muslimane tako i za nemuslimane s obzirom na to da podstiče etičko poslovanje, međusobnu saradnju i dijeljenje rizika.

„GDP svijeta je trenutno na 3 – 3,5% u svijetu i tako će se nastaviti u narednih 5 godina. U islamskim zemljama je 5%, i glavni makrofaktor koji utječe na strukturu društva je važnost vjere. Islam je kao vjera bitan faktor pri donošenju njihovih odluka, 87% njih kaže da im je vjera glavni faktor pri odabiru“, ističe gospodin Čolan.

„Islam se zove din jer je to način života“, rekao je gospodin Čolan. Čak i kompanije i vlade izvan islamskog svijeta sve više koriste usluge islamskog bankarstva. Zašto? Muslimanska populacija raste velikom brzinom i u mnogim je mjestima sve bogatija, što predstavlja nove mušterije za dionice, hipoteke i osiguranja koja su u skladu sa šerijatskim zakonom. Pobornici ovih aranžmana smatraju kako se oni mogu takmičiti sa konvencionalnim bankarstvom, čak i u poslovanju sa nemuslimanima. Međutim, koliko islamsko bankarstvo može narasti, još uvijek je stvar debate. Sve se zabrane u islamskom bankarstvu odnose na nemoralne, kamatne i spekulativne aktivnosti. Zabrane imaju za cilj da finansijski sistem ostane fer i pravedan, društveno odgovoran i održiv.

Svjetska kriza iz 2008. godine nije prva ekonomska katastrofa takvog tipa. Mnogi krivca vide u globalnom finansijskom sistemu, prema kojem neko nekom uvijek nešto duguje, bilo da se radi o pojedincu ili državi. Može li začarani krug prekinuti novi koncept bankarstva koji sa Istoka polako prodire ka Zapadu. Zapadni finansijski sistemi, od Wall Streeta do londonskog Citya, jedan su od glavnih uzroka svjetske ekonomske krize.

Izgleda da je svijet izvukao pouku da je pohlepa bankara uzrok krize, sudeći prema sve popularnijem islamskom bankarstvu. Nijedna banka ovog tipa, čiji ogranci postoje i u našem regionu, nije propala, pa se postavlja u čemu je tajna uspjeha islamskog bankarstva.

Konvencionalno vs islamsko bankarstvo

„Najvažnija razlika između islamskog i konvencionalnog bankarstva se zasniva na odnosu prema novcu. Novac u konvencionalnom bankarstvu je kao roba koja se prodaje ili stavlja na lizing“, navodi Čolan.

Problem nije novac, problem je način na koji dolazimo do tog novca i da li se novac koristi za potrebe za koje je namijenjen. Čolan ističe: „U islamskom bankarstvu novac se ne može prodavati i ne možemo praviti novac od novca. Da bi novac bio koristan, moramo ga pretvoriti u robu koju onda prodamo ili stavljamo u neku partnersku kombinaciju gdje možemo da profitiramo od toga.“

O autoru

Novinar portala

Srodni članci