Srbija pravi kartu voćnih regija, poticaji u rukama struke

Srbija pravi kartu voćnih regija, poticaji u rukama struke

Cilj Ministarstva poljoprivrede Srbije je dobiti ujednačen kvalitet voća i povećati proizvodnju, a potom i izvoz.

Srpsko ministarstvo poljoprivrede je započelo rad na izradi karte koje vrste voća treba uzgajiti u određenim regijama.

Cilj im je napraviti ujednačen kvalitet u Srbiji te povećati proizvodnju, a potom i izvoz. Neplansko podizdanje voćnjaka, kažu stručnjaci, vrlo brzo bi moglo postati prošlost. Poticaji, odnosno državne subvencije za nasade voća bi se uskoro, kako je potvrdio dr. Milan Lukić, direktor Instituta za voćarstvo u Čačku, trebale isplaćivati na temelju toga koje sorte voća su stručnjaci predvidjeli za pojedine regije. Sam proces regionalizacije proizvodnje u poljoprivredi Srbije nije nova ideja. O njemu se govori već dugo, a vinogradari su svoje regije dobili prije nekoliko godina.

Voćari su, također, kazao je Lukić, na najboljem putu da dobiju svoju regionalizaciju, odnosno, dokument kojim će se, na temelju zemljopisnih, klimatskih i geoloških karakteristika pojedinih regija određivati koje vrste voća su pogodne da se u njima uzgajaju. “To ne znači da će se zabranjivati da neko na privatnom zemljištu uzgaja bilo koje vrste voća ili usjeve, ali će isplata državnih poticaja ovisiti od toga je li voćar poštovao preporuke o sortama predviđenim za regiju u kojem podiže voćnjak”, jasan je Lukić.

“Sama regionalizacija bit će dobra platforma za razvoj voćarstva, jer će dovesti do objedinjavanja i ujednačavanja ponude voća iz pojedinih krajeva, a samim time i do daleko lakšeg izlaska na tržište, jer će moći ponuditi kvalitet, koji smo do sada imali, ali i kvantitet i kontinuitet. Idući logičan korak, koji bi trebalo pratiti regionalizaciju je udruživanje”, ističe Lukić. Proizvodnja voća, izračunali su statističari, čini 11 posto vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Srbiji, a ta zemlja je postala veliki izvoznik voća. Uz vinovu lozu, najviše se u Srbiji uzgajaju šljive, maline, jabuke i višnje, a zastupljene su i breskve, kruške, marelice, trešnje, jagode i kupine, dok se posljednjih godina sve više podižu nasade borovnice, ribizle i aronije.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci