Saxo Bank: Stabilni prihodi na tržištu obveznica

Saxo Bank: Stabilni prihodi na tržištu obveznica

Ljeto je stiglo, a topliji i stabilniji vjetrovi su stigli do nordijskih zemalja. Stabilnost je, također, oznaka dešavanja u drugom kvartalu kada je riječ o finansijskim tržištima.

Uprkos pojavi nekoliko tragova na VIX ekranu (indeks volatilnosti), vrlo stabilno okruženje je obilježilo tržište fiksnih prihoda u cjelini, a također je pomoglo produženju rasta na tržištu kapitala u drugom kvartalu.

Glavne teme za drugi kvartal su bile faktori izbornih rizika, za koje smo bili ubijeđeni da su pretjerani, kao i neuspjeh globalnih prinosa u pokretanju naviše. Okruženje u kojem se prinosi kreću bočno je nešto od čega smo strepili da bi moglo da se nastavi usljed nižih cijena nafte i geopolitičkog rizika.

Glavne komponente ovog scenarija za drugi kvartal su se materijalizovale i donijele lijepe prihode na rizične klase finansijskih sredstava zbog niske volatilnosti i kontinuiranog bočnog globalnog prinosa i inflacije. Uprkos nižim prinosima u drugom dijelu drugog kvartala i globalnim makroekonomskim uslovima, koji se kreću od vrućih do mlakih, izgleda ne postoji bojazan kada su u pitanju dionice i razlike u prinosu između obveznica istog dospijeća širom svijeta.

Gledano iz ove pozitivne perspektive pri ulasku u treći kvartal, moglo bi se pasti u iskušenje da se ekstrapolira pozitivan trend u oblasti rizične aktive – to jest, globalnog tržišta kapitala, obveznica visokog prinosa i obveznica zemalja u razvoju. Pozitivni signali zaista postoje: izgleda da je Europa u boljoj situaciji nego što je to bila posljednjih pet godina, a mnogi politički i geopolitički okidači rizika – među kojima su europski izbori, utjecaj Trumpa na globalnu trgovinu, kriza Istok – Zapad i kriza na Bliskom istoku – u ovom trenutku igraju veoma malu ulogu ili su izgubili na značaju.

Iz te perspektive, mogli bismo imati još jedan kvartal obilježen stabilnim prihodima u rizičnim klasama obveznica. Međutim, pojavili su se drugi pokretači rizika koji se previše približavaju.

Kao što su pomenule moje kolege, zabrinuti smo zbog usporavanja globalnog kreditnog impulsa i mogućnosti da to može izazvati globalno ekonomsko usporavanje. Od početka finansijske krize, globalnu ekonomiju su u velikoj mjeri podsticala zaduživanja. Posebno smo zabrinuti zbog nedostatka kreditnog impulsa u Kini i činjenice da tržišta izgleda ignorišu činjenicu da 35 posto globalnog rasta potiče iz Kine. Nedostatak kreditnog impulsa je, također, vidljiv u SAD-u. U trećem kvartalu bi se mogla dogoditi dodatna neprijatna iznenađenja koja će ući u ukupnu makroekonomsku sliku, što bi utjecalo na tržište dionica i obveznica.

Ako se u trećem kvartalu desi scenario globalnog usporavanja, njegov utjecaj na tržišta kapitala je jedna stvar; druga stvar bi bio efekat na globalno tržište fiksnih prihoda.

U takvom scenariju postoje tri glavna faktora koje treba posmatrati.

– Cijena kredita 

Najdirektnija posljedica slabijeg kreditnog impulsa bi bila povećanje globalne cijene zaduživanja. Jedna kreditna jedinica bi jednostavno bila skuplja, a investitori u obveznice bi zahtijevali veću kamatnu maržu, što bi dovelo do veće razlike u prinosu između obveznica istog dospjeća. To bi značilo da su svi drugi faktori jednaki: viši prinosi i niže cijene rizičnijih klasa obveznica sa višim prinosima.

– Utjecaj na berzansku robu

Potencijalni nedostatak rasta u Kini bi, naravno, bio bolan, ali u uslovima fiksnog prinosa glavna briga je u vezi sa padom cijena berzanskih roba potencijalno uzrokovanog takvim usporavanjem. Ako usporavanje rasta postane realnost, očekujemo značajan pad cijena energenata i metala, što bi dovelo do ozbiljnih problema za kompanije i zemlje zavisne od nafte i rude gvožđa.

Brazil, koji je nedavno imao političke probleme, mogao bi se suočiti sa značajnim usporavanjem ekonomije ukoliko padnu cijene i tražnja iz Kine. Čak 55 posto izvoza brazilske rude gvožđa ide u Kinu, a veza između Brazila i Kine u pogledu rude gvožđa je značajan dio brazilske ekonomije. Ova veza se, također, suočava sa žestokom konkurencijom koja potiče iz Australije. Potencijalno usporavanje u Kini bi stoga izazvalo oprez prema latinoameričkim obveznicama, posebno brazilskim. Također, odrazio bi se na preduzeća, koja su povezana sa izvozom rude gvožđa, kao i na kompanije koje se bave energijom od kojih je Brazil, također, u velikoj mjeri zavisan.

Rusija je sada vodeći dobavljač nafte Kini, a taj odnos je doživio ogromne stope rasta tokom posljednjih nekoliko godina, a samo u 2016. godini rast od 24 posto. Rusija je uradila dobar posao u borbi s posljedicama ogromnog pada cijene nafte početkom 2016. godine, što je dovelo do vrlo niske vrijednosti rublje i rasprodaje ruske aktive. Od tada su ruski instrumenti doživjeli znatan rast, naročito euroobveznice.

Potencijalnim usporavanjem kineskog rasta i padom tražnje za naftom i njene cijene, Rusija bi se ponovo suočila sa izazovima usljed zavisnosti od izvoza energenata. To bi moglo utjecati na smanjenje budžeta i štetno utjecati na prognozu rasta. Štaviše, kompanije u vezi sa energetskim sektorom bi mogle da izgube značajne prihode i suoče se sa pogoršanjem kreditnog kvaliteta.

Smatramo da je otpornost koju je ruska ekonomija pokazala u posljednje dvije godine dokaz da je ova zemlja sposobna da se nosi sa takvim vanjskim šokovima. Međutim, sadašnji čvrsto ugovoreni kreditni spredovi za energente i ruske euroobveznice bi trebali da izazovu oprez investitora u trećem kvartalu.

– Inflacija koja je nestala

Scenario ekonomskog usporavanja i nedostatka kreditnog impulsa bi trebao da skrene pažnju na sadašnji veoma pozitivan razvoj dešavanja kod korporativnih obveznica i finansijskih instrumenata zemalja u razvoju. U ovom trenutku, kreditna marža europske CDS obveznice sa visokim prinosom ITRAKSKS IKSOVER (ITRAXX XOVER) lebdi nad trogodišnjem minimalnom nivou od 235. Isto važi i za kreditnu maržu JP Morgan EMBI obveznica, koji se vraća na nivoe iz 2014. godine.

Imali smo veoma pozitivan stav prema obveznicama zemalja u razvoju i kreditno okruženje u celijni, a vjerujemo i da je ovakav razvoj događaja bio opravdan.

Međutim, ukoliko dođe do usporavanja privrede, bila bi to nesretna kombinacija čvrsto ugovorenih kreditnih spredova, koji se suočavaju sa realnošću nižeg globalnog rasta i nižih cijena berzanske robe. Potrebno je posebno obratiti pažnju na izloženost riziku obveznica zemalja u razvoju, budući da izazovima, koji se odnose na kvalitet kredita, nedostaje kreditni impuls, a ukupna neizvjesnost oko sposobnosti zemalja u razvoju da se izbore sa eksternim šokovima bi mogla dovesti do iznenadne kreditne krize, izazivajući turbulencije kurseva valuta i cijena aktive, a potencijalno podsticanje strahova od nelikvidnosti tržišta bi moglo da aktivira rasprodaju aktive.

– Svjetlo na kraju tunela

Sve u svemu, slika nije sasvim negativna za tržište obveznica u trećem kvartalu. Globalno usporavanje i očekivani pad cijena berzanskih roba bi ponovo izazvali pad prinosa. Treba imati na umu da je jedan od najvećih strahova za tržište obveznica bio strah od viših prinosa američkih obveznica, gdje je 3 posto na 10-godišnje obveznice posmatrano kao tačka na kojoj bi globalna tržišta obveznica mogla da odu u kataklizmičnu prodaju.

Umjesto toga, sa nižim rastom, smanjenjem cijena berzanske robe i padom inflatornih očekivanja, lako bismo mogli da se suočimo sa povratkom nivoa prinosa ispod 2 posto na 10-godišnje obveznice SAD-a i imali bismo značajne dobitke kod dugoročnih obveznica u vrijednosti izvan obima obveznica korporacija i zemalja koje zavise od kretanja berzanske robe.

Simon Fasdal, direktor sektora za trgovanje fiksnim prihodima u „Saxo Bank“

Agencije/V.P.

O autoru

Srodni članci