ReForum o poduzetništvu: ekonomska forenzika

ReForum o poduzetništvu: ekonomska forenzika

Kako poboljšati poslovno okruženje – bila je tema konferencije koja se održala jučer u Sarajevu. Organizatori Centar za politike i upravljanje – CPU u okviru svog programa „ReForum“ i projekta “Monitoring socio-ekonomskih reformi” okupili su domaće poduzetnike koji su govorili o problemima i rješenjima poduzetništva u Bosni i Hercegovini.

Svima je u našoj državi jasno da ekonomija nije dovoljno razvijena, a neki od osnovnih razloga za takvo stanje jesu kompliciran administrativni aparat, zastarjela rješenja koja uređuju privrednu djelatnost i nedostatak kulture rada i poduzetničkog duha. Ideja ove konferencije je bila da se ekonomija stavi u fokus javnosti i otvori dijalog o novoj poslovnoj zajednici.

Govornici na jučerašnjoj konferenciji su bili: Edin Mehić, osnivač kompanije Kolektiv, portala Posao.ba i start-up akceleratora Bizoo; izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Sanja Miovčić, osnivač Asocijacije žena One – dipl. ing. el. Amna Popovac; načelnik Općine Tešanj Suad Huskić, novinar i predsjednik NVO Centar za informativnu dekontaminaciju mladih Aleksandar Trifunović, glavni direktor Federalne novinske agencije FENA Faruk Borić i Damir Dajanović, aktivista iz organizacije “Zašto Ne?” i koautor analize “E-registri i e-uprava u BiH kao instrumenti za ekasnost i transparentnost”.

Ovi uspješni poduzetnici su istakli koji su to izazovi sa kojima se poduzetnici svakodnevno susreću, zašto u BiH nemamo poduzetnički duh, kako općinska vlast može da utječe na bolje uslove poslovanja, kako mediji mogu da utječu na reformske procese, kao i kako da uspostavimo poslovnu zajednicu.

Fer društvo nije svi na budžetu!

Jedan od govornika konferencije Edin Mehić (osnivač kompanije Kolektiv, portala Posao.ba i start-up akceleratora Bizoo) istakao je da fer društvo nije svi na budžetu. „Treba forenzički pristupiti stvarima, zašto mi kao društvo loše stojimo sa ekonomijom? Poduzetništvo je jedan od problema, poduzetnik nije samo riješiti egzistencijalna pitanja, biti poduzetnik je neki vid slobode, neovisiti o sistemu, imati opcije. Ljudi koji su ekonomski slobodni mogu praviti promjene.“

Poduzetništvo može pomoći da imamo pravednije društvo. Gospodin Mehić je na osnovu svog iskustva istakao poražavajuću činjenicu da 75 posto mladih ljudi samo poslove u javnom sektoru smatra poslovima. Također, u BiH imamo 10 puta manje prilike da radimo, nego ljudi u Slovačkoj. Zašto baš Slovačka kao primjer? Web portal koji je identičan posao.ba kreiran je u Slovačkoj. Oni na svom portalu imaju deset puta više poslovnih ponuda, nego posao.ba. Kada analizirate broj poduzetnika po glavi stanovnika u BiH i uporedimo sa Europom, posljednji smo na listi, a kada uporedimo broj kompanija sa regijom – posljednji smo u regiji.

edin mehic reforum

Ovi podaci Vam dovoljno govore koliko loše stojimo kada je riječ o poduzetništvu i prilikama u poduzetništvu. Zato moramo samoinicijativno početi od ideje do realizacije. Profit nije lahko ostvariti, ali je moguće. Poduzetništvo je ključ ekonomskog razvoja. Omogućava industrijski razvoj, povećanje dohotka po stanovniku, viši životni standard, veću individualnu štednju. Poduzetništvo u kombinaciji sa prirodnim resursima i kapitalom omogućava profit.

Poduzetnički duh karakterizira inovativnost i preuzimanje rizika, te je važan faktor za uspjeh na sve konkurentnijem globalnom tržištu. Za Bosnu i Hercegovinu je od vitalnog značaja da se uspostavi ekonomska sinhronizacija na teritoriji države, pa tek onda izvan granica.

Većina u BiH teži instant stvarima, informacijama, brzoj zaradi koja u konačnici donosi samo obično preživljavanje. To se mora promijeniti ako želimo bolji život. Svijet je generalno komplikovanao mjesto, da biste uspjeli morate pojednostaviti stvari.

„Mi smo toliko oguglali o problemima administracije, registracije biznisa, vođenje biznisa itd, da smo digli ruke od toga da to više ne vidimo kao problem. Problem je politička nestabilnost i pristup kapitalu. Kritikujem sviju, čak i određene inicijative koje misle da je kredit  rješenje“, naglasio je Mehić.

Moramo promijeniti sistem koji je u našim glavama već 50 godina. Mi u Bosni i Hercegovini moramo početi sa vlastitim promjenama, samo tako možemo očekivati ekonomski preokret. Nužno je da naglasimo interesantan stav gospodina Mehića koji nam zaista treba biti cilj, a to je: „Poduzetništvo kao strateški politički društveni cilj, e, s tim treba ispirat’ mozak ljudima. To treba da bude agenda. Generalno kao društvo stavljajući fokus na skandale, senzacije i to sve, zaboravljamo postavljati obrnuto pitanje.“

Ono što nam treba biti vodilja jeste da li to što mi radimo pomaže na bilo koji način da ostvarimo bolje rezultate?

Brojne analize su pokazale da to nije tako, a izvršna direktorica Vijeća stranih investitora Sanja Miovčić je istakla ono što strani investitori smatraju. “U nedavno objavljenoj publikaciji koju je Vijeće stranih investitora (FIC) radilo s USAID/Sida GOLD projektom, kao najveće prepreke ulaganju u BiH, naše članice su identifikovale političku nestabilnost, obimnu birokratiju i administraciju, neefikasnost izvršenja sudskih odluka, kao i zakonodavstvo koje ne potiče zajednička ulaganja.”

Na osnovu online ankete koja je rađena isključivo za strane investitore, Miovčić je istakla da su dobili podatak da 71 posto stranih investitora (koji su uložili svoja sredstva u BiH) smatra da se poslovna klima nije promijenila, a 29 posto smatra da se nije poboljšala. Interesantan je podatak da je 86 posto stranih investitora spremno da se uključi u lokalne inicijative i sudjeluje u radu obrazovnih inicijativa za potrebe tržišta rada, a 14 posto nije zainteresovano za takve aktivnosti.

No, nije sve tako sivo kao u analizama. Imamo i mlade ljude koji se trude da samoinicijativno mijenjaju stvari i da ne čekaju na prilike, već da im idu u susret. Iz svog dugogodišnjeg iskustva to je potvrdila sjajna dipl. ing. el. Amna Popovac koja je osnivač  Asocijacije žene Ona. Naglasila je: „Fakultet ekonomije u Mostaru već godinama kreira interna takmičenja u poslovnom planiranju i marketingu, gdje svoje studente „tjeraju“ da izađu na teren i istražuju, nakon čega dolaze na fakultet i prezentiraju rezultate koje su dobili pred komisijom, a ja sam ponekad član u toj komisiji. Oni prezentuju stvarne poslovne ideje, oni odu u banku i pitaju koliko dođe kredit da podignu, dakle naprave pravi poslovni plan kao da zaista pokreću svoju vlastitu firmu.“ Važno je naglasiti da se najbolji poslovni planovi nagrađuju.

amna popovac

Gospođa Popovac je istakla da svake godine nekoliko mladih ljudi pobijedi na takmičenju i ima mogućnost da svoju ideju realizuje.

Poduzetnik se ne rađa, poduzetnik se postaje!

Poenta je da poslovna ideja ne mora biti „izmišljanje tople vode“, potrebno je samo stvari iz vlastite sredine preoblikovati u biznis plan. Poduzetnik se ne rađa, poduzetnik se postaje. Ako ne vjerujete, probajte! Amna Popovac je navela neke primjere koje su studenti u Mostaru patentirali poput, vožnje kočijom u centru grada jer je to izumrlo; maline, smilje i saransak (bijeli luk) kao proizvode koje ni Kina nema.

Na kraju je važno da istaknemo i pitanja koja je pokrenuo načelnik Općine Tešanj Suad Huskić, novinar Aleksandar Trifunović, glavni direktor Federalne novinske agencije FENA Faruk Borić kao i Damir Dajanović koji se bavi pitanjima reforme e-uprave.

Tešanj je jedna od općina u BiH koja je dokazala tezu da je kada svako radi isključivo svoj posao uspjeh zagarantovan. „ Za nas je bio izazov da kao općina, uđemo u regionalno biznis takmičenje ( Hrvatska, Srbija, Makedonija, BiH) , gdje smo uspjeli  94,6 posto kriterija ispuniti i postali smo najuspješnija općina u regiji. Svrstani smo u najpodesnije regije za investiranje zajedno sa Teslićem i Žepčem, gdje nas je Financial times za 2014 i 2015. godinu proglasio regijom budućnosti na našim prostorima. Sve smo sami kreirali, a samo je potreban iskren i posvećen rad.“

Aleksandar Trifunović i Faruk Borić su naglasili probleme poslovanja u novinarstvu gdje su se složili da javnosti ne treba podilaziti i objavljivati „instant senzaciju“, ekonomija nam mora postat top tema – moramo se zapitati zašto ljude ekonomija ne zanima.

Nažalost, slab odziv javnosti ovoj odličnoj konferenciji je pokazao koliko „imamo“ ambicije da budemo dio poslovnog svijeta i isto tako da kao pojedinci damo svoj doprinos u rješenjima ekonomskih problema.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci