RBI: Očekivani rast BDP-a jugoistočne Europe 3,3 posto, a eurozone 1,5 u 2017.

RBI: Očekivani rast BDP-a jugoistočne Europe 3,3 posto, a eurozone 1,5 u 2017.

Istraživanje koje je sproveo Raiffeisen Research, organizaciona jedinica Raiffeisen Bank International, o političkim događajima koji će imati utjecaj na rast i tržišta kapitala u eurozoni i jugoistočnoj Europi, kao i na međunarodnim tržištima, pokazalo je da su u Europi reforme stavljene u drugi plan, u SAD-u čekaju “efekat Trumpa”, nacionalni interesi prijete ekonomskom razvoju u jugoistočnoj Europi, te da domaća potražnja pokreće ekonomski oporavak u Austriji.

U svom obraćanju novinarima direktor Global Researcha Peter Brezinschek je izjavio da je 2016. bila godina političkih iznenađenja, čiji će se utjecaj nastaviti i po njenom završetku.

„Za tržišta kapitala su, pored Brexita u junu, ključni događaji bili neočekivani ishod američkih izbora u novembru i neuspjela ustavna reforma u Italiji u decembru. U 2017. su planirani važni izbori u Holandiji, Francuskoj, Njemačkoj i možda Italiji, koji već bacaju sjenu na sveukupnu investicijsku klimu. Jaz kapitala kod italijanskih banaka je bio glavni razlog za davanje kvantitativnih olakšica (QE) od Europske centralne banke (ECB) u iznosu 60 milijardi eura mjesečno, što je produženo do kraja decembra 2017.“, rekao je Brezinschek.

Istaknuto je da “da” Velike Britanije izlasku iz EU i italijansko “ne” ustavnoj reformi ukazuju na nepovjerenje koje veliki dio europske populacije gaji prema europskim institucijama i svojim državnim vladama.

Također, političke stranke koje se ne vide kao dio nepopularnih “institucija” promoviraju sigurnost radnih mjesta i više plaće kroz veći protekcionizam, a kao posljedica toga “etablirane” političke stranke počinju, do određene mjere, da se povinuju tim populističkim zahtjevima u vlastitoj ekonomskoj politici. Države kao što su Portugal, Italija i Španija su najavile programe potrošnje kako bi podržale ekonomiju, iako bi Pakt stabilnosti i rasta zahtijevao restriktivniju budžetsku politiku.

Međutim, ne samo na državnom već i na europskom nivou pokušava se suprotstaviti sve većem skepticizmu i odbijanju budućih reformi. Odustajanje od sankcija za kršenje Pakta o stabilnosti i rastu, kao i zahtjevi za ekspanzivniju fiskalnu politiku u cijeloj euro zoni smatraju se signalima za glavne zemlje euro zone da povećaju državnu potrošnju.

„Iako se ne postiže brzo, održivi ekonomski rast trajno povećava nivo prosperiteta jedne države. Da bi bio postignut, potrebne su daljnje strukturne reforme“, pojasnio je Brezinschek.

Po analizi, za eurozonu se u 2017. očekuje stvarni rast BDP-a od 1,5 posto (u 2016. je iznosio 1,6 posto) i 1,7 posto u glavnim zemljama: Njemačkoj (u 2016. je iznosio 1,8 posto), Francuskoj 1,3 posto (u 2016. je iznosio 1,2), Španiji 2,5 posto (u 2016. je iznosio 3,3) i Italiji 0,6 posto (u 2016. je iznosio 0,9 procenata), dok su u Velikoj Britaniji pregovori o “Brexitu” već izazvali pad rasta stvarnog BDP-a u 2017. godini na jedan posto (u 2016. je iznosio 1,9 procenata).

Za 2017. godinu analitičari Raiffeisena za južnu Europu očekuju rast stvarnog BDP-a od tri posto (u 2016. je iznosio 2,6), 3,3 posto za jugoistočnu Europu (u 2016. je iznosio 3,8) i jedan posto za istočnu Europu (u 2016. je iznosio -0,5 posto).

U rastu prednjači Albanija sa četiri posto (u 2016. je iznosio 3,5 posto), Rumunija sa 3,6 posto (u 2016. je iznosio 4,7) i Slovačka sa 3,3 posto (u 2016. je iznosio 3,3 posto).

„Tendencija da se sve više favorizuju državni interesi od rješenja na tržištu je, nažalost, također prisutna u jugoistočnoj Europi. Kratkoročno, to neće ugroziti dinamiku snažnog rasta, već će na dugoročnoj osnovi biti smanjene velike prednosti fleksibilnosti i deregulacije na tim tržištima“, smatra Brezinschek.

U toj regiji snažna ekonomska potražnja još uvijek dominira u 2017. godini, što dovodi do prosječnog ekonomskog rasta BDP-a za nešto više od tri posto, ali bi investicije trebale ostati ispod očekivanja.

Iako je kratkoročna iskorištenost EU fondova i dalje važna, direktne strane investicije su pod dugoročnim utjecajem političkog okruženja. Ohrabrujući trend na tržištu rada i relativno visoko povećanje plaća kao pokretač rasta i dalje podržavaju privatnu potrošnju. Rusija ima umjereni rast od jedan posto (u 2016. je iznosio -0,5 procenata) i Ukrajina od dva posto (u 2016. je iznosio jedan posto).

U SAD-u analitičari Raiffeisena očekuju ubrzani rast BDP-a za 2,4 posto (u 2016. je iznosio 1,6). Međutim, ta prognoza ne uključuje efekte mogućih zakonodavnih prijedloga Trumpove vlade. Ipak, prisutni su dokazi o značajnim pozitivnim efektima postojeće prognoze.

Jedan od prvih poteza Donalda Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a najvjerovatnije će biti program velikog smanjenja poreza (kako za kompanije tako i za domaćinstva). Također, na berzama su ubrzo najavljene infrastrukturne investicije. Očekuje se rast inflacije, budući da su cijene osnovnih namirnica i energije, također, značajno porasle. Istovremeno, dugoročne kamatne stope na tržištu su značajno porasle od Trumpovog izbora. Stopa prinosa u SAD-a je 90 baznih poena, u Njemačkoj 55, a na nekim tržištima u razvoju je više od 100 baznih poena. Dakle, krivulja stope povrata je oštrija. Ovakav razvoj situacije će vjerovatno biti nastavljen tokom 2017.

Kamatne stope, također, rastu u SAD-u, iako ne tako brzo kao u historijskom kontekstu. Od američkih izbora, značajno je opalo neslaganje između očekivanja na tržištu i smjernica centralne banke za naredni period vezano za ključne kamatne stope. Što su veća usklađivanja kamatne stope, niži je dugoročni rast u prinosima što je, također, relevantno za dugoročnu prognozu na europskom tržištu obveznica.

Po prvi put od decembra 2008. godine, zemlje članice OPEC-a su se složile da smanje proizvodnju nafte za 1,2 miliona barela dnevno na 32,5 miliona barela dnevno. Ugovor će biti primjenjivan od 1. januara 2017. i na snazi će biti šest mjeseci. U svakom slučaju, bit će ubrzano približavanje ponude i potražnje. Kao posljedica toga, tržište nafte koje je trenutno presnabdjeveno, bi se stoga trebalo suočiti s deficitom u prvoj polovini 2017. Raiffeisen Research je stoga prilagodio svoju prethodnu prognozu za 2017. za tri USD i prosječnu cijenu od 58 USD po barelu brenta za predstojeću godinu.

Rast razlike u kamatnim stopama između SAD-a i eurozone bi trebao donijeti korist američkom dolaru, posebno u prvoj polovini 2017. Do sredine 2017. analitičari Raiffeisen Researcha ostaju pri svojoj prognozi od 1,02 EUR/USD.

Očekivanja u pogledu dobiti za 2017. su ambiciozna, ali u slučaju SAD-a i jedina realna ukoliko budu primijenjena značajna smanjenja poreza. Nastavlja se umjereni ekonomski oporavak i obilje likvidnih sredstava iz centralnih banaka, definišući pozitivne faktore za berze. Globalna međuovisnost prinosa na obveznice sa dužim dospijećima vodi ka smanjenju cijena obveznica. Kratkoročna dospijeća bi, međutim, trebala biti pošteđena QE-om u Europi kako u pogledu državnih vrijednosnih papira tako i korporativnih obveznica.

Kao i na etabliranim tržištima kapitala, analiza Raiffeisen Researcha pokazuje da bi uslovi u jugoistočnoj Europi mogli biti značajno popravljeni u prvoj polovini 2017. Zajedno s monetarnom politikom, očekivanja u pogledu rasta i trend prihoda će utjecati na rast cijena. Očekuju potencijal za rast berzanskih kurseva između pet i 10 posto za većinu indeksa kapitala do sredine 2017. godine, pri čemu je austrijski ATX među predvodnicima.

Na tržištima dionica, Raiffeisen Research očekuje određeni iznos konsolidacije u prvih nekoliko mjeseci nakon korekcija na kraju 2016. Općenito govoreći, međutim, umjereni trend rasta u prinosima bi se trebao pojaviti najkasnije u drugoj polovini godine, saopšteno je.

Fena/V.P.

O autoru

Srodni članci