Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine za 16,79 posto

Rast izvoza iz Bosne i Hercegovine za 16,79 posto

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine je organizirala konferenciju za novinare na kojoj su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u periodu I – IX 2017. godine, sa posebnim osvrtom na razmjenu Bosne i Hercegovine sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.

Na konferenciji je istaknuto da je Bosna i Hercegovina u trećem kvartalu 2017. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 8.334.628.000 KM, te je ostvareno povećanje izvoza od 16,79% u odnosu na isti period prethodne godine.

 Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u trećem kvartalu 2017. godine iznosi 13.535.599.000 KM, što je više za 13,96% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovakve promjene su rezultirale pokrivenošću uvoza izvozom od 61,60%, što je više u odnosu na treći kvartal 2016. godine za 1,5%. Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene je povećan za 15,02% i njegova vrijednost iznosi 21.870.228.000 KM.

Vanjskotrgovinski defict u trećem kvartalu tekuće godine iznosi  -5.200.971.000 KM.

Porast izvoza iz BiH u odnosu na isti period prethodne godine je osvaren u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviši ostvaren procentualni rast izvoza u odnosu na prošlu godinu je zabilježen za Crnu Goru (43,9%), Srbiju (35,5%), Hrvatsku (31,2%).

Najznačajniji partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH je EU sa kojom učestvujemo u 71,1% izvoza i 67,8% uvoza.

Na tržište EU je izvezena roba u vrijednosti od 5.927.989.000 KM, dok je uvezena roba u vrijednosti od 9.171.989.000 KM.

Najznačajniji partner po obimu razmjene iz Europske unije je Hrvatska. U trećem kvartalu 2017. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine došlo je do povećanja ukupnog izvoza proizvoda u Hrvatsku za 31,24%, dok je uvoz povećan za 16,14%.

Nakon EU, CEFTA 2006 u razmjeni sa BiH učestvuje sa 16,9% izvoza i 15,5% uvoza. Na tržište CEFTA-e za devet mjeseci 2017. godine iz BiH je izvezena roba u vrijednosti od 1,40 mld KM i izvoz je u odnosu na isti period prethodne godine veći za 30,95%. Sa područja CEFTA-e smo uvezli robu u vrijednosti od 2,09 mld KM, što je za 12,91% više u odnosu na isti period prethodne godine.

Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene iz ovog regiona. Na tržište Srbije u prvom kvartalu izvezli smo robu u vrijednosti od oko 828 miliona  KM, što je za 35,50% više u odnosu na prošlu godinu. Sa područja Srbije, uvezli smo robu u vrijednosti oko 1,87 mld KM i time povećali uvoz za 11,31% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ovakav odnos vanjskotrgovinske razmjene sa Srbijom je rezultirao povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom, što je za posljedicu imalo minorno povećanje lošeg trgovinskog balansa. Neophodna je podrška agroindustrijskom sektoru kako bi se smanjio uvoz iz Srbije, te podrška drvnom i hemijskom sektoru čiji je potencijal neupitan te se može povećati izvoz.

Na učešće EFTE i ostalih zemalja spada 16,7 % uvoza i 12,00% izvoza. Najznačajniji partner EFTE je Švicarska sa kojom se gotovo i obavlja sva vanjskotrgovinska razmjena sa BiH. U devet mjeseci 2017. godine uvoz iz Švicarske je smanjen za 0,37%  a izvoz je povećan za 3,03% u odnosu na isti period prethodne godine.

Iz BiH na tržište Švicarske je izvezeno ukupno 117,84 mil KM, dok je uvoz iz Švicarske iznosio 348,76 mil KM.

U tzv. “ostalim tržištima“ ili „ trećim zemljama“  najznačajniji vanjskotrgovinski partner BiH je Turska, zatim Ruska Federacija.

U devet mjeseci 2017. godine obim razmjene sa Tuskom je iznosio oko 760 miliona KM. Izvoz u Tursku u trećem kvartalu je iznosio preko 292 miliona KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 13,73%. Uvoz iz Turske je povećan za 7,19% i iznosio je oko 467 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je povećan i iznosio je 62,6%.

U ostalim tržištima je primijećeno povećanje izvoza i uvoza iz Kine, Ruske Federacije i SAD-a.

U strukturi vanjskotrgovinske razmjene ostvarene u trećem kvartalu 2017. godine, analiziranoj prema sektorskoj strukturi privrede, primjetno je povećanje izvoza u svim sektorima, gdje sa procentualnim povećanjem prednjači elektro-energetski sektor. Nažalost, podaci pokazuju da je došlo do povećanja uvoza u svim sektorima.

Pozitivna kretanja u međunarodnom ekonomskom okruženju i kretanja u okviru bh. industrije pozitivno su se odrazila na vanjskotrgovinsku razmjenu u BiH. Tako je tokom devet mjeseci 2017. godine u BiH došlo do povećanja ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza robe po dvocifrenim stopama rasta, dok je vanjskotrgovinski robni deficit uvećan, a pokrivenost uvoza izvozom poboljšana.

Komorabih/A.Š.

O autoru

Srodni članci