Okrugli sto o vjetroelektranama: Najveći rizici u otkupu struje

Okrugli sto o vjetroelektranama: Najveći rizici u otkupu struje

Bosanskohercegovački komitet/ogranak Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (CIGRE) u Mostaru će ovog četvrtka (5. juli) organizovati raspravu o smanjenju rizika izgradnje vjetroelektrana i na taj način koncipirati naučno-stručno mišljenje o ovom važnom energetskom, investicionom i razvojnom pitanju.

Učesnici okruglog stola zakazanog u mostarskom hotelu Mepas za 11,00 sati koncipirat će poruke koje mogu biti od korisdti donosiocima odluka, investitorima, izvođačima radova, ali i svim drugim koji se u svojim energetskim politikama oslanjaju na ovaj izvor električne energije. Kako je najavljeno njima će se obratiti Edhem Bičakčić, predsjednik CIGREBiH i član Administrativne komisije Međunarodnog vijeća ove organizacije sa sjedištem u Parizu.

Uvodničari za okruglim stolom će biti prof. dr. Mustafa Musić, Elektroprivreda BiH; mr. Miroslav Nikolić, Elektroprivreda HZ HB, prof. dr. sc. Ranko Goić, FESB Split te predstavnici Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH, NOS-a BiH i EBRD, saopšteno je iz CIGRE BiH..

Prof. dr. Mirza Kušljugić, sa Elektrotehničkog fakulteta u Tuzli i član Upravnog odbora ovog komiteta za ovu priliku pripremio je pregled stanja u ovoj oblasti u BiH. U njemu se, između ostalog, iustiče da je Bosna i Hercegovina , na osnovu obaveza koje proizilaze iz članstva u Energetskoj zajednici (EnZ), prema Akcionom planu za korištenje obnovljive energije (OIE) u BiH iz 2016. predvidjela da do kraja 2020. potiče 142,8 MW instalisane snage iz vjetroelektrana (VE). Trenutno se u probnom radu nalazi VE Mesihovina (snage 50,6 MW). Prema studijama i analizama urađenim u 2016. i 2017. (World Bank “Power Sector Note” 2016., PwC “Okvirna energetska strategija Bosna i Hercegovine”, 2017. i “South East Europe Electricity Roadmap – SEERMAP, Country Report Bosnia and Herzegovina”, 2017.) u periodu 2020-2030./2035., zavisno od scenarija dekarbonizacije, procijenjena je ukupna snaga iz VE u intervalu 350-860 MW.

U Indikativnom planu razvoja proizvodnje (IPRP 2019-2028., NOS BiH 2018.) se navodi da je do sada prijavljeno 1210,7 MW projekata VE, koji se nalaze u različitim fazama razvoja i odobravanja, što prema IPRP “značajno prevazilazi odobrenu graničnu snagu od 350 MW u odnosu na raspoloživu regulacionu rezervu”.

Prilikom razrade planova za korištenje obnovljivih izvora energije za period 2020-2030., koji će se bazirati na Nacionalnim Energetskim i Klimatskim Planovima (NECP) čija izrada je započeta aktivnostima u okviru Sekretarijata Energetske zajednice u junu 2018., biće potrebno odrediti planirano učešće pojedinih tehnologija OIE. Ukoliko se prihvati tehnološki neutralan pristup jasno je da će, zbog konkurentnih troškova proizvodnje i uloge u bilansiranju energije na godišnjem nivou, VE imati značajno učešće u portfoliju OIE u BiH za navedeni period. Međutim na dinamiku razvoja VE, kao i drugih OIE, ne utiču samo troškovi tehnologija.

Očekuje se da će tokom rasprave biti sagledani svi rizici koji se javljaju u ugovorima o dugoročnom otkupu (PPA) električne energije proizvedene iz VE, prema važećoj regulativi u BiH, kao i mogućnosti njihovog smanjenja. Na osnovu prvih realnih pokazatelja varijabilnosti proizvodnje (minutnih i satnih) i potreba za balansiranjem iz VE Mesihovina sagledati problematiku regulacione rezerve za balansiranje VE (iznosa i troškova) uključujući. Na ovaj način želi se postići i dogovor oko narednih aktivnosti na smanjenju rizika a time i troškova izgradnje vjetroelektrana (i drugih OIE) koji će se provoditi u okviru CIGRE.

O autoru

Srodni članci