Od 2007. godine u bankama ukinuto 440 hiljada radnih mjesta

Od 2007. godine u bankama ukinuto 440 hiljada radnih mjesta

Finansijska kriza, rast digitalizacije, promjene na tržištu i regulatorni režim u sve “kompleksnijoj” Europskoj uniji stvorili su nove trendove zaposlenosti u europskom bankarskom sektoru, pokazuje izvještaj “Utjecaj uredbe o bankarstvu na zapošljavanje”, koji finansira Europska komisija, a u kojem se navodi da je 440 hiljada radnih mjesta uništeno bankarskim poslovanjem od 2007. godine.

U izvještaju, u koji su uključeni Europska bankarska federacija (EFB), Europska grupacija štedionica (ESGB), Europska asocijacija kooperativnih banaka i UNI Global Union, izračunat je pad od 444.212 radnih mjesta do 2016. godine u bankarskom sektoru EU u odnosu na 2007. godinu, što predstavlja smanjenje od 14%, uzimajući u obzir 3,2 miliona ljudi koji su radili u sektoru kada je finansijska kriza izbila.

“Nedavna politika usmjerena na konsolidaciju bankarskog sektora EU i restrukturiranje mreža banaka bez sumnje utjecali su na pad zaposlenosti”, navodi se u izvještaju. Paralelno, “proces digitalizacije posljednjih godina je povećao potražnju za digitalnim vještinama, te na taj način rekonfigurisao ravnotežu na tržištu rada”.

Ne samo da je zaposlenost smanjena, već je došlo do promjena u politici zapošljavanja, koja pokazuje napredak u prosječnoj starosti i nivou obrazovanja među zaposlenima u sektoru. Tako je angažovanje ljudi starijih od 55 godina povećano za 35%. U međuvremenu, zapošljavanje radnika mlađih od 24 godine smanjeno je za 38%, a u rasponu između 29 i 39 godina pad je bio 19%. Između 40 i 50 godina došlo je do smanjenja od 5%.

Predsjednik EBF-BCESA Jens Thau rekao je da je “priroda ponude poslova nakon krize fokusirana na VKV rad zbog povećanog regulatornog pritiska.” Također, to se događa i pojavom novih tehnologija i poslovnih modela usljed regulacije, kao i strožih zahtjeva u postupcima nabavke.

William Portelli, predsjednik Sindikata zaposlenih u bankama Malte i koordinator odbora socijalnog dijaloga UNI Europa Finance ocjenjuje da je “sprovođenje velikih regulatornih mjera za ublažavanje neopravdanih okolnosti nastalih zbog krize kreiralo instant promjene u profilima poslova”.

Studija produbljuje direktni utjecaj koji politika regulacije/nadzora ima na odluke o zapošljavanju u banakama. Kvalitativne informacije sadržane u studiji, dobijene iz bankarstva cijele Europske unije, imaju za cilj vladine mjere štednje i restriktivne fiskalne politike, što bi utjecalo na politike zapošljavanja.

Novi i ažurirani europski bankovni propisi proglašeni od finansijske krize ostavili su utjecaj i na poslodavce i na zaposlene. Socijalni partneri navode da vrtoglavi ritam izdatih propisa doprinosi neusaglašenosti, navodi EBF.

O autoru

Srodni članci