Aktuelno:
Novi impuls za Europu?

Novi impuls za Europu?

Predsjednik SAD-a Donald Tramp se zalaže za “American first“. Kina nije pobornik demokratije i ljudskih prava. Neki Europljani smatraju da je sada vrijeme da se uhvate u koštac sa izazovom da na svjetskoj pozornici igraju važniju ulogu. Tako su se i njemačka kancelarka Angela Merkel, i francuski predsjednik Emmanuel Macron u Davosu snažno založili za slobodnu trgovinu, međunarodnu regulativu i univerzalne humanističke vrijednosti. 

Problem nije samo u tome što je Europska unija suviše duboko podijeljena. Finansijska kriza je ostavila duboke ožiljke, u brojnim zemljama nezaposlenost je velika, izbjeglička kriza je opteretila veze između država članica, a nacionalizam je u porastu.

Uprkos tome, Europa ima mnogo toga da ponudi ostatku svijeta, vjeruje Cecilija Malmstrem. Komesarka EU za trgovinu u trenutnom nedostatku vodstva SAD-a vidi šansu da EU “pokaže da može da zaključi dobre trgovinske ugovore, one koji su održivi i od koristi za obje strane. Mi kroz to možemo da propagiramo europske vrednosti i sklapamo saveze i prijateljstva sa zemljama u čitavom svijetu“, rekla je Malmstrem u Davosu tokom diskusije pod nazivom “Novi impuls za Europu“.

Još mnogo posla

Premijer Holandije se s tim u osnovi slaže. Ipak, Mark Rute smatra da je jedinstveno europsko tržište još uvijek daleko od savršenstva. “Mi bismo ovdje mogli da stvorimo dodatnih 1,4 biliona eura – to odgovara recimo obimu španske privrede – ako bismo zajedničko tržište na digitalnom području i uslužnoj djelatnosti pridružili kapital i energiju.“

Aktiviranjem tih elemenata bilo bi stvoreno četiri miliona novih radnih mjesta. Ali mi trenutno to ne radimo. Jedinstveno europsko tržište ne postoji samo za robu. Samo 30 posto europske privrede dio je jedinstvenog tržišta, kaže Rute.

Europljani imaju poteškoće da se dogovore oko tih pitanja. Portugalski ministar Antonio Kosta, ipak, pokušava da na sve gleda pozitivno. Nakon odluke o Brexitu u Velikoj Britaniji “u Europi se pojavila nova energija za promjene“, rekao je on.

To je paradoks Brexita: preostalih 27 zemalja se trude da unaprijede Europu, kaže Kosta.

Kosta u tom kontekstu kao primjer spominje blisku saradnju u odbrambenoj politici koju su u svojim govorima u Davosu pohvalili i Merkel i Macron.

Strahovi i podjele

Male zemlje su zabrinute zbog toga što se Njemačka i Francuska predstavljaju kao “lokomotiva Europe“, rekao je irski premijer Leo Varadkar. “Ne želimo da vidimo susrete u Parizu i Berlinu na koje su pozvane samo zemlje koje imaju više od 40 miliona stanovnika, a da se manjim zemljama poslije samo saopšti šta je dobro za Europu“, rekao je Varadkar.

Aktuelna finansijska kriza je iznijela na vidjelo koliko duboko seže podjela u Europi. Zemlje poput Mađarske i Poljske odbijaju da prime migrante, dok na obale Italije i Grčke svakoga dana stižu novi brodovi sa izbjeglicama iz Afrike. “To je europski problem“, rekao je grčki premijer Aleksis Cipras na jednoj drugoj diskusiji u Davosu. “Zbog toga nam je potrebna zajednička europska migranstka i politika azila“, rekao je Cipras.

“Pravila su pravila“

Mađarska i Poljska ne bi smjele samo da od EU profitiraju, a da u isto vreme odbijaju da pruže svoj doprinos Uniji, dodao je Cipras. “Mi imamo pravila. Tokom finansijske krize gospodin Šojble (njemački ministar finansija) rekao je da su pravila – pravila. To je nešto što i moj veoma dobar prijatelj Viktor Orban (predsjednik Mađarske) mora da razumije: Pravila su pravila“, rekao je Cipras.

Umjesto toga, nacionalizam je u porastu – u Mađarskoj, Poljskoj, Njemačkoj i na drugim mjestima. Ali u Europi nema nacionalne države kojoj bismo mogli da se vratimo“, smatra Timoti Snajder, historičar sa univerziteta Yale. U prošlosti su Europom vladale imperije, a ne nacionalne države. “Europljani bi trebali da razumiju da su sa EU stvorili političku novinu, nešto potpuno novo“, kaže Snajder.

Kako, dakle, Europljani mogu da igraju globalnu ulogu ako su toliko zaokupljeni svojim internim sporovima? “Ne postoji niko drugi ko bi štitio univerzalne vrijednosti“, odgovara Snajder, koji inače ima američko državljanstvo. “To je europska šansa. To je nešto što u ovom trenutko niko drugi ne može uraditi.“

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci