Njemačka: Dobra za posao, loša za život

Njemačka: Dobra za posao, loša za život

Njemačka je atraktivno mjesto za ulaganja i mjesto koje strancima pruža dobre mogućnosti za posao. Međutim, jedna nova studija pokazuje da se stranci u toj zemlji ne osjećaju dobro.

Visoke stanarine, hronični nedostatak mjesta u vrtićima, povećani životni troškovi. To su muke koje ne muče samo Nijemce, već i sve one koji iz neke druge zemlje dolaze u Njemačku da rade, obično privremeno (expats). Ali to nije ono što stranci koji dođu u Njemačku vide kao najveći problem. Ono što im najviše smeta jeste ne baš prijateljski odnos Nijemaca prema strancima.

To proizlazi iz studije internetske platforme „InterNations“, namijenjene onima koji žive i rade u inostranstvu. Pritom zaključci studije nisu novi: i prošlih godina „expati“ su se žalili na manjak gostoljubivosti kod Nijemaca. A ovoga puta Nijemci su prošli još gore: od 68 zemalja na spisku, Njemačka se našla na 38. mestu. To je daleko slabiji rezultat nego 2014. kada je Njemačka još držala solidno 12. mjesto.

Rasprava o useljavanju pojačava negativni utisak

„Čak 56 posto ispitanih u Njemačkoj tvrde da je teško sprijateljiti se s lokalnim stanovništvom“, kaže za DW direktor platforme „InterNations“ Malte Cek. Na globalnom nivou, 36 procenata iseljenika ima problema da uspostavi kontakt s lokalcima. U Njemačkoj taj procenat je osjetno viši. „Teme migracija koja u posljednje vrijeme vlada javnim diskursom, nije pozitivno utjecala na razvoj situacije“, objašnjava Cek taj negativni trend.

To ne spasava ni dobar imidž Njemačke kada je u pitanju ekonomija. Njemačka je i dalje kao mjesto za rad među globalnim radnim nomadima vrlo cijenjena: radna mjesta su sigurna, socijalni uslovi dobri, privreda stabilna. „Njemačka je atraktivno odredište za strane radnike“, smatra i Marsel Fračer, direktor Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW). On u razgovoru za DW napominje da se tokom posljednje decenije svake godine u Njemačku useljavalo po 300.000 građana iz ostalih zemalja EU. Fračer smatra da je Njemačka atraktivna zbog kvalitetnih radnih mjesta i dobrih mogućnosti za dalje obrazovanje, i da će to tako ostati i u budućnosti.

Bez useljavanja nema ekonomskog rasta

A strani stručnjaci su Njemačkoj važni jer, kad su oni u pitanju, u tok zemlji vlada nestašica. Pogotovo ako se uzmu u obzir demografska kretanja, Njemačka bi morala da se malo više potrudi oko toga kako da dočekuje i prihvata strance. Direktor DIW smatra da bez intenzivnog useljavanja iz drugih europskih zemalja tokom posljednjih desetak godina, Njemačka ne bi zabilježila ovakav značajan ekonomski rast.

U tom svjetlu se više tolerancije prema strancima može shvatiti i kao neka vrsta priprema za budućnost. „Oni koji su dobro kvalifikovani, koji mogu da biraju gdje će u svijetu da pronađu posao, u Njemačku će doći ne samo zbog kvalitetnih radnih mjesta, već samo ako ih ovde dobro prihvate. Trenutno se su ovdje prepreke još uvijek previsoke“, zaključuje Fračer.

Pobjednik – Bahrein

Tu bi Njemačka mnogo mogla da nauči od arapske državice Bahreina koji se nalazi na prvom mjestu liste istraživanja „InterNation“. I to zato jer čini sve kako bi se stranci kod njih ugodno osjećali. Slično dobro prošao je i Tajvan. Kad je ta zemlja u pitanju, objašnjava direktor „InterNations“ Cek, prije svega je riječ o visokom kvalitetu života.

Za peto po redu istraživanje ispitano je više od 18.000 poslovnih nomada u 187 zemalja. Pritom veću ulogu igra subjektivna percepcija kvaliteta života, a manje statistički podaci. U Njemačkoj je učestvovalo 1.962 „expata“.

Ove godine po prvi put se na listi kriterija našao i element: digitalni život. I u toj kategoriji je Njemačka prošla loše. Za razliku od Estonije, digitalnog raja na sjeveru Europe koji građanima olakšava svakodnevicu, npr. preko potpune digitalizacije birokratskih poslova.

Njemačka se našla tek na 53. mjestu kad je u pitanju digitalna svakodnevica. „Samo 29 posto ispitanih smatra da je u Njemačkoj lako doći do brzog internet priključka“, objašnjava Cek. I do mobilnog telefona je u Njemačkoj teže doći nego drugdje, a to isto važi i za posljednji krik digitalne svakodnevice – digitalno plaćanje. Cek smatra da su sve to stvari koje se mogu lako popraviti, recimo uvođenjem više područja u obilasku gradskih ustanova koja se mogu riješiti i preko interneta. I više državnih stranica na engleskom isto tako ne bi bilo loše. „Mislim da to ne bi smio da bude problem“, zaključuje Cek.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci