Nakon kineske zabrane uvoza, kamo sa 122 miliona tona plastičnog otpada?

Nakon kineske zabrane uvoza, kamo sa 122 miliona tona plastičnog otpada?

Ovo je zaključak studije objavljene u časopisu Science Advances, a u kojoj se ističe da bi do 2030. trebalo pronaći nove načine i metode zbrinjavanja čak 122 miliona tona plastike.

Od 1992. do danas Kina je uvezla preko 116 milijuna tona plastike, od plastičnih bočica, ambalaže za hranu i plastičnih vrećica. Kao najveći izvoznici plastičnog otpada u Kinu spominju se zemlje poput SAD-a, Japana i Njemačke.

Kina je već osamdesetih godina postala glavni uvoznik otpada koji je potom recikliran kako bi se dobile sirovine.

Industrijalizirane zemlje su od tada u prosjeku gotovo polovicu svojeg razvrstanog otpada, poput plastike ili papira, slale u Kinu. No, posljednjih godina Kina je odlučila poduzeti ozbiljinije korake u rješavanju problema onečišćenja zemlje pa je tako na snagu 1. januara 2018. godine stupila odluka o zabrani uvoza plastike i kartona, a od 1. marta nametnute su strože granice i za ostale vrste otpada.

Konačni cilj ove odluke je smanjiti količinu zagađujućih materijala budući da velik dio uvezenog otpada na kraju nije bio recikliran, dijelom zbog neučinkovitosti sistema, a dijelom i zato jer je uvezeni otpad bio jako zagađen drugim materijalima čime je onemogućena daljnja reciklaža pa je takav otpad završio u okolišu.

O autoru

Srodni članci