Najviše zadužene zemlje svijeta

Najviše zadužene zemlje svijeta

Dugovi država sve više rastu, sve više država tone u dužničku krizu. Najviše duguju najbogatije zemlje i najjače svjetske ekonomije. Nekontrolisano trošenje male zemlje vodi u dužničko ropstvo, a velike u provaliju iz koje se teško nalazi izlaz.

U posljednjem periodu aktuelna je priča o prevelikoj zaduženosti Grčke, te njenoj nemogućnosti da s dugovima prema međunarodnim kreditorima izađe nakraj. Međutim, prema statistici, grči dug djeluje minorno naspram dugova ostalih država svijeta.

Vjerovatno je za mnoge iznenađujući podatak da se na čelu liste najzaduženijih zemalja svijeta nalaze Sjedinjene Američke Države čiji dug iznosi 18,5 biliona dolara, odnosno 59.000 dolara po glavi stanovnika.

Odmah iza SAD-a nalazi se Velika Britanija, čiji je dug 9,5 biliona dolara. Na trećem mjestu je Francuska koja duguje 5,7 biliona dolara, a slijedi je Njemačka sa 5,5 biliona dolara.

Kada su u pitanju zemlje regiona, Hrvatska je najzaduženija zemlja – duguje 67 milijardi dolara. Dug Bosne i Hercegovine iznosi 9 milijardi dolara.

Uzimajući u obzir dug zemlje kao postotak od BDP-a na pijedestalu se nalazi Japan kao najzaduženija zemlja na svijetu koja se bori da izađe iz krize više od dva desetljeća stagnacije. Grčka koja se nalazi druga na popisu pati od kritične ekonomske krize. Od ranih 90-ih Japan doživljava kontinuiranu stagnaciju. Nedavno, politike nametnute od vlade za rješavanje krize gurnule su dug na još veći nivo. Trenutno, japanska vlada troši polovinu ukupnih poreza na rješavanje ogromnog duga. Uprkos tome, prinos na desetogodišnje japanske obveznice i dalje je na iznenađujućem nivou – ispod 1%.

Grčka je akumulirala masivni dug koji je postao vrlo neodrživ. Ovakva situacija je nastala uslijed ublažavanja politike tokom prošle godine s nedavnim pogoršanjem domaćeg makroekonomskog i finansijskog okruženja. Potreba finansiranja do 2018. godine se procjenjuje na 85 biliona €, a za dug se očekuje da će dosegnuti gotovo 200% BDP-a u iduće dvije godine, pod uvjetom da postoji rani sporazum o programu. Grčki dug može biti održiv samo kroz mjere otklanjanja duga koje idu daleko od onoga što je Evropa dosad bila spremna razmotriti.

Rast javnog duga negativno utječe na investicije, akumulaciju kapitala, povećava ekonomsku ovisnost i usporava razvoj. Povećanje poreza u cilju servisiranja duga smanjuje međunarodnu konkurentnost zemlje, smanjuje investicije, usporava privredni rast i ugrožava životni standard građana. Pogoršanje bilo kojeg parametra koji određuje odnos duga prema BDP-u može dovesti do dužničke krize i onemogućiti državi da podmiruje svoje dugove.

Državni dugovi i loša monetarna politika uvijek su plodno tlo za inflaciju, jer kad državi treba novac, centralna banka ga štampa, veća masa novca mu smanjuje vrijednost što pokreće inflaciju. Kada nivo duga u BDP-u enormno poraste, vlade štampaju više novca, izdaju emisiju javnih obveznica ili podižu zajmove.

Smanjivanje duga inflacijom predstavlja prenos duga na druge ekonomske subjekte, odnosno preraspodjelu duga. Visoko zaduženim zemljama ostaje mali prostor da se oslobode duga putem inflacije i, ako im ne pomognu drugi, prijeti im bankrot.

 

O autoru

Srodni članci

  • Stjepan Šuman

    Jeste li sigurni da relacije brojeva u tekstu štimaju? Bilijuni su zapravo milijarde, a u tekstu stoji da je njemački dug od 5 bilijuna veći od duga od grčkog od 360 milijardi.

  • Poštovani, hvala Vam na opažanju. Ispravili smo. Pratite nas i dalje.