Aktuelno:
Najveći finansijski rizici u ovoj godini: Oprez za centralne banke

Najveći finansijski rizici u ovoj godini: Oprez za centralne banke

Od podizanja referentnih kamatnih stopa ne smije se odustati ali ih ne treba ni podizati previše naglo, upozorava Banka za međunarodna poravnanja u svom godišnjem izvještaju. Osim traženja preciznog recepta za doziranje fiskalnih olakšica, ovogodišnji rizici za globalnu privredu su i rast dugova zemalja u razvoju ali i najava protekcionizma u državi koja odavno važi za najrazvijeniju – u Americi.

Kao glavne rizike za globalnu ekonomiju u narednom periodu Banka za međunarodna poravnanja (BMP) označila je u svom junskom izvještaju inflaciju, odnosno njen uticaj na fiskalnu politiku, fazu kontrakcije tipičnu za redovne finansijske cikluse, slabljenje potrošnje i političke faktore poput jačanja protekcionizma.

Potonji se smatra jednim od najvećih rizika za svjetsku ekonomiju. Novi američki predsjednik Donald Tramp, naime, neprekidno insistira na zaštiti američkih kompanija od konkurencije, najavljujući veće poreze za uvoz robe iz inostranstva. No, u jednoj studiji koje je istraživala poslovanje američke transportne industrije zaključuje se da ako SAD poveća porez za uvoz robe iz Meksika i Kine za 10 posto, troškovi zarada zaposlenih u ovoj industriji bi morali da padnu za šest procenata kako bi se kompenzovao poslovni gubitak, a zadržala cjenovna konkurentnost.

Smanjenje plata osjetili bi i radnici u drugim industrijama, i to u visini od dva do četiri posto. Veliki problem sa ovom računicom je, primjećuje Financial Times, činjenica da bi proizvođači ovaj potez mogli iskoristiti da dodatno smanje troškove proizvodnje, angažovanjem robota na poslovima koje su do sada obavljali ljudi. To znači da bi američke kompanije morale da se snabdijevaju industrijskim robotima iz Njemačke i Japana, koje su najveći proizvođači ovih mašina na svijetu. Ovaj podatak ne odiše baš zdravom logikom, ali svakako nije jedini takav.

Inflacija pod lupom

Najstarija međunarodna finansijska organizacija koja važi za krovnu instituciju centralnih banaka širom planete, tvrdi da je ozbiljan rizik za globalnu ekonomiju i niska inflacija, koja bi mogla da uljuljka centralne banke da ne podignu kamatne stope. Zato njeni stručnjaci upozoravaju da se ne treba slijepo držati targetiranih stopa inflacije, jer one u novim okolnostima ne odražavaju realno stanje ekonomije. Za iluziju o lošijoj situaciji na tržištu nastalu usljed sporog rasta zarada, odgovorna je globalizacija radne snage i rast automatizacije koje pojeftinjuju cijenu rada. Zato odluku o povećanju kamata ne treba donositi isključivo prema kriterijumu inflacije.

„Zadržavanje kamatnih stopa na pretjerano niskim nivoima u dužem periodu zaista bi osnažilo stabilnost finansijskih sistema, ali dugovi nastavljaju da se gomilaju a sklonost ka riziku da buja“, piše u godišnjem izvještaju ove banke, koji je podigao prašinu na globalnom nivou. Međutim, BMP savjetuje oprez i kada je u pitanju prebrzo podizanje referentnih kamatnih stopa jer bi to moglo izazvati paniku na tržištima.

To, međutim, nije jedini izazov za banke. BMP primjećuje da se finansijski sektor gotovo svuda oporavlja od finansijske krize, ali upozorava da europske banke i dalje usporavaju razvoj ovog sektora. Europski zajmodavci su, naime, podložniji negativnim uticajima nego američki, a europsko bankarsko tržište je prezasićenije. Banke bi trebalo, savjetuju stručnjaci, da postanu otpornije na šokove sa tržišta, ali i da preoblikuju svoj poslovni model. Što se tiče problematičnih kredita, oni će se, misle analitičari ove institucije, smanjiti sa oporavkom ekonomije.

Prijeti li nam nova kriza?

Moderna izreka sa Wall Streeta kaže da ekonomski oporavak ne umire od starosti. To znači da on ne može trajati dugo bez svesrdne pomoći centralnih banaka. No, izvještaj BMP-a nije u potpunosti u saglasju sa ovom tvrdnjom. Osim upozorenja da je potrebno odgovarajuće doziranje rasta kamatnih stopa, Banka vidi i druge rizike za ekonomiju.

Ona predviđa da bi uzrok nove finansijske krize, uprkos velikodušnim fiskalnim politikama širom svijeta, mogao imati iste korijene kao onaj iz 2008. godine – neodgovornost investitora. Privreda i finansijski sektor, naime, redovno prolaze kroz cikluse rasta i usporavanja, a potonji obično nastupa poslije velike ekonomske ekspanzije. Tokom te ekspanzije ulagači su previše optimistični i olako investiraju ogromne svote novca, često na pogrešnim pretpostavkama. Kada shvate da je ekonomija pregrijana i da im se to neće isplatiti, postaju opreznijji sa ulaganjima, a to šalje negativne signale drugim igračima na tržištu.

Trenutno smo svjedoci situacije na tržištima koja liči na ono što je prethodilo recesiji iz devedesetih godina prošlog vijeka, kada su brzo rasli kreditiranje i cijene nekretnina, a potom je, poslije pooštravanja monetarne politike, sistem doživio kolaps.

Dodatni rizik za svjetsku ekonomiju je i rast privatnog duga u ekonomijama koje nisu bile u epicentru globalne finansijske krize. Rast kamatnih stopa bi povećao teret servisiranja ovog duga, a to bi moglo opteretiti investicije. Iz ovog vrzinog kola svijet još uvijek nije našao izlaz.

Kina u problemu

U izvještaju se analizira situacija i na tržištima u razvoju, posebno u dijelu koji identifikuje rizike za globalnu ekonomiju. BMP saopštava da bi ove zemlje mogle kumovati rađanju nove finansijske krize. Kina se pominje kao kritična, jer njena ekonomija pokazuje iste znakove pregrijavanja kao američka 2007. godine.

Da podsjetimo, veliko opterećenje za Kinu je činjenica da je od 2007. godine gotovo udvostručila svoj korporativni dug koji sada iznosi 166 posto BDP-a, dok joj je privatni dug potrošača narastao na 44 posto vrijednosti prošogodišnjeg bruto nacionalnog proizvoda. U maju je agencija Moody’s prvi put od 1989. godine smanjila kreditni rejting ove zemlje sa A1 na A3, zbog čega se očekuje da će njeni troškovi pozajmljivanja porasti.

Po najnovijoj prognozi ove agencije za kreditni rejting, Kina će do kraja decenije osjetno usporiti privredni rast – sa 10,6 posto 2010. godine i današnjih oko 6,5 na pet postso za dvije i po godine. Ovakav trend će, najvjerovatnije, biti posljedica smjenjenja investicija ali i pada produktivnosti i smanjenja broja radno sposobnih stanovnika.

Dužan kao G20

Martin Vulf, glavni ekonomski komentator u Financial Timesu, podsjeća da se nisu uvjek sve prognoze Banke za međunarodna poravnanja ostvarile, ali dodaje da se najnoviji izvještaj dobro fokusirao na nekoliko značajnih tema. Mnogi poznati ekonomisti, takođe, upozoravaju da predstoje veliki ekonomski izazovi i da guverneri centralnih banaka nipošto ne bi trebalo da se opuštaju, kao i da će svjetska privreda naredne godine zabilježiti rast, ali nedovoljan da bi se sprovele radikalnije fiskalne mjere. Osim toga, treba imati u vidu da je visina dugovanja širom svijeta dostigla rekordne nivoe: dug nefinansijskog sektora je u Grupi 20 prošle godine dostigao 220 posto BDP-a, što je skoro 40 posto više nego 2007. godine.

Agencije/V.P.

O autoru

Srodni članci