Aktuelno:
Mistral Technologies: Kod za uspjeh

Mistral Technologies: Kod za uspjeh

Mistral Technologies je jedna od vodećih IT kompanija na bh. tržištu i već šestu godinu ostvaruje kontinuirani rast.

Kompanija je osnovana u oktobru 2010. godine, a danas zapošljava više od stotinu IT stručnjaka koji rade na projektima za strane klijente. Osnovne vrijednosti koje ova kompanija njeguje su kvalitet, vještina i agilnost.

O insistiranju na tim vrijednostima svjedoči i kontinuiran rast kompanije u posljednjih šest godina. Šta Mistral čini uspješnom kompanijom, kakav profil radnika zahtijeva ova kompanija, te koji su trendovi u IT sektoru u BiH i na međunarodnoj sceni razgovarali smo sa Damirom Farukom Saračevićem, direktorom Odjela za marketing Mistral Technologiesa.

  • Možete li nam reći koje su to IT usluge koje korisnici u BiH zahtijevaju, a mogu dobiti u Mistral Technologiesu?

Mistral, kao jedna od vodećih IT kompanija u BiH većinu svojih klijenata ima na zahtjevnom američkom tržištu. To nam, naravno, ostavlja manje prostora za rad u BiH u kojoj u isto vrijeme, na nažalost, još uvijek nije dovoljno razvijena potražnja za inovativnim rješenjima koja nudimo. Ipak generalno, ukoliko govorimo o bh. korisnicima, radi se o poslovima izrade web stranica ili jednostavnijih softwareskih rješenja.  U svakom slučaju sa nestrpljenjem očekujemo kada će i u našoj zemlji IT potencijali i projekti doživjeti svoj veći zamah.

Naime, ogromni su potencijali IT sektora koji može da bude pokretačka snaga razvoja bh. ekonomije. Mistal, zajedno sa koleagam iz branše, intenzivno u posljednje vrijeme pokušav, kroz saradnju sa Vladom/ma, pokazati kako je dijapazon IT rješenja itekako širok, te da se njihovim implementiranjem može uštediti mnogo novca, ali i značajno doprinijeti kvaliteti svakodnevnog života naših građana. Dakle, kao što rekoh, zahtjevi domaćeg tržiša nisu veliki za sada, ali su ostvareni pomaci u saradnji sa vlastima kako bi se to stanje u budućnosti promijenilo. U isto vrijeme , za očekivati je da će i naš privatni sektor još snažnije težiti ka IT rješenjima kao korisnim, ali neizbježnim dijelom sadašnjice u poslovnom i ekonomskom svijetu. 

  • Da li se kompanije u IT sektoru opredjeljuju isključivo za jedan segment IT tržišta?

Svaka firma ima svoju specijalizaciju ili onaj dio u kojem preferira da se profilira. Mistral Technologies za sada sarađuje sa američkim klijentima na različitim projektima i u mogućnosti je da nudi rješenja za skoro sve segmente razvoja softwarea.

Američko trište, nakon što smo se dokazali na njemu i upoznali način razmišljanja klijenata, dosta je slobodnije u smislu zakonskih i poslovnih (ne)ograničenja od krutog europskog tržišta. To je inžinjerima jako primamljivo jer im dozvoljava više slobode, kreativnosti i samoinicijative.

  • Da li je BiH zanimljivo IT tržište?

BiH, ukoliko se gleda veličina tržišta, nije primamljivo. No, činjenica da je to naša država, čini poslove u Bosni i Hercegovini zanimljivima. Mi želimo da unaprijedimo mnoge stvari i ponudimo kvalitetna rješenja koja mogu pomoći građanima, firmama, institucijama, infrastrukturi i želimo da vidimo napredak u svakom pogledu.

  • Kakvo je Vaše iskustvo sa domaćim tržištem? Kakva je saradnja sa vladom?

Saradnja sa vladom je, uslovno rečeno, poprilično „tanka“. Mnogo je nejasnih tendera, puno fokusa na formalno ispunjavanje uslova bez obzira da li je određen projekat kvalitetno urađen. Ipak, u zadnje vrijeme, sa novom vladom sa premijerom Konakovićem na čelu, osjeti se „novi vjetar“. Ona je, čini se ovaj put, svjesna važnosti IT sektora i prednosti koje on može ponuditi, ukoliko se programi urade kvalitetno, transparentno, sa ciljem da riješe određeni problemi, sačuva budžetski novac, a građanima ponudi bolja, brža i u krajnjoj liniji, ljepša usluga na koju imaju pravo.

  • Postoji još nekoliko kompanija u Bosni i Hercegovini koje se bave IT rješenjima, no da li postoji pravno-ekonomski okvir koji bi podržao razvoj ovog perspektivnog sektora? Nedavno je Mistral, u saradnji sa Američkom trgovinskom komorom u BiH, HUB-om 387, BIT alijansom, USAID-om, EBRD-om, Švicarskom agencijom za razvoj (SDC) pokrenuo projekat koji bi trebao rezultirati poboljšanjima u IT sektoru. Kakvi su rezultati ove akcije?

U BiH trenutno nema ni pravnog ni ekonomskog okvira, pa ni edukacijskog, koji podržava IT sektor. Takvo stanje je strašno i dugoročno neodrživo i veoma štetno za ovo društvo i samu državu i sve nas koji u njoj žive.

IT sektor je jedan od rijetkih sektora koji traži minimalna ulaganja i samim tim se pruža prilika jednoj relativno siromašnoj državi sa velikim brojem nezaposlenih da upravo tu ulaže i iskoristi veliku šansu da zaposle mlade ljude na relativno brz način. Do sada ti potencijali nisu bili prepoznati. Mi održavamo česte sastanke sa vladom i predstavljamo im rezultate studija kako bi ih ubijedili u to koliki potencijal leži u IT sektoru, ako se implementira neki set mjera. Naprimjer, kada bi se promijenila kvota primanja studenata na fakultetima ne bi imali situaciju da hiljade studenata nakon fakulteta završava na birou, a da u isto vrijeme nemamo nijedan pravi, izvrstan fakultet za IT.

Mi ne možemo da nađemo dovoljan broj radnika, a u isto vrijeme je veliki broj mladih nezaposleno. Pokušavamo da sa vladama radimo na promjeni edukacijskog sistema, koji će usmjeravati djecu ka onim sektorima koji su perspektivni i koji nude posao, pa time i vraćaju novac državi kroz poreze.

Isto tako, pokušavamo na ekonomskom okviru ukazati kako je IT sektor itekako osjetljiv i pod strašnim konkurentskim pritiskom. Sve države koje imaju velike uspjehe i značajno zarađuju od ovog sektora imaju set mjera koje podržavaju ovaj sektor (niži porezi, IT parkovi, itd.). Zemlje koje su posljednjih godina ostvarile velike uspjehe i napretke u ovom sektoru (Irska, Poljska, Bugarska, Češka…) žele da IT kompanije ostanu na domaćem tržištu i zapošljavaju što više mladih. Nažalost, kod nas trenutno nije takva situacija i mi pokušavamo pokazati kako bi sa većom podrškom došlo i do porasta zapošljavanja, i svih pripadajućih prihoda. Stavljanje IT sektora u državni/entiteski fokus i kao prioritet, otvaranje IT parkova i IT Akademija i dodatnih (pre)edukacijskih kurseva, porezna regulacija i stimulans daljnjem razvoju i zapošljavanju , trebali bi čim prije da postanu naša stvarnost, ako si želimo dobro i napredak.

  • Koji su temeljni problemi u obrazovnom sistemu koje Vi kao poslodavac prepoznajete kada zapošljavate mlade ljude?

Dva su problema kada se radi o obrazovnim institucijama. Prvi je nedovoljan broj srednjih škola i fakulteta koji su usmjereni na IT. Kada bi svi studenti bili perfektni, njihov broj je i dalje nedovoljan za IT sektor i naše potrebe mogućnosti zapošljavanja. Drugi se tiče same kvalitete obrazovanja, koje je više usmjereno na usvajanje teorije, a manje na sami kvalitet i praksu.

Mistral Technologies ima svoju školu, koja traje četiri mjeseca, i u kojoj su studenti koji nisu bili dovoljno pripremljeni za tržište rada prisustvovali intenzivnim kuresvima dooedukacije kako bi bili spremni za zapošljavanje. U sklobu HUB387 djeluje i Academy 387, gdje se nude kratkoročni kursevi kako bi se pojedinci edukovali i osposobili za za tržište rada. Mistral je također član BIT Alijanse koja vodi odličan program za preedukaciju mladih – BIT Camp, koji je zabilježio velike uspjehe u svoja dva prva ciklusa. Dakle, naznaka pomaka i u tom segmentu ima, ali nedovoljno kako bi zadovoljili potražnju IT sektora i mogućnosti koje on pruža društvu u cjelini.

  • Šta savjetujete studentima koji su na studijima infromatike ili učenicima srednjih škola koji namjeravaju da svoje buduće zaposlenje traže u ovom sektoru?

Studentima govorim danas, a tako sam radio i prije kao uposlenik u HR sektoru i shodno profesionalnom i životnom iskustvu, da ništa ne može zamijeniti lični rad i trud. Diploma je potrebna, ali kao što rekoh, praksa i konkretan rad su krucijalni. Neko ko je završio fakultet i dobio diplomu nije isti kao osoba koja je tokom studiranja mnogo vremena provela u praktičnom radu (napravila neku igricu za početak, do kasno u noć istraživala i učila nove tehnologije, napravila neko rješenje, ali i osjetila kako je pogriješiti…). Takva osoba, i takav životni/profesionalni pristup, oslonjen na samostalno istraživanje tokom školovanja, trud i rad, je mnogo važniji i daje puno veći potencijal u budućnosti od isključivog oslanjanja na teorijski aspekt. Ovim, naravno, ne želim umanjiti važnost poznavanja teorije.

Studenti, osim predavanja, moraju sami da se zanimaju za trendove, nove aplikacije, dešavanja u IT sektoru, i kao što rekoh, da rade samostalno i u timovima i da stalno nude neka svoja rješenja, jer iskreno, nikada se ne zna koje će da bude ono baš uspješno ili zanimljivo.

  • Kakav je profil radnika koji vi preferirate?

Mi smo često kroz medijske istupe pozivali mlade da se okrenu ka IT sektoru, zato što je to jedno od najperspektivnijih zanimanja za kojim će još biti velike potražnje u budućnosti. Ukoliko imaju i malo zanimanja za informacione tehnologije, neka se ka tome i okrenu.

Kada se radi o profilu zaposlenika, ta osoba treba da je pristojna, vrijedna i ima veliku želju da uči. Zdrav pristup poslu i spremnost da se uči, usvajanje vještina za rad u timu su dosta bitnije od krutog znanja, pogotovo ukoliko neko smatra znanjem dobivanje diplome i sa tim završava svoje usavršavanje.

Naša kompanija je spremna na saradnju sa općinama i društvom općenito, bilo da se radi o određenim savjetima ili ekspertizi, kako bi izvukli omladinu iz kafića i kladionica i njihove vještine usmjerili na produktivan rad, da ostanu u svom gradu i zarađuju.

  • Koji su planovi Mistral Technologiesa u budućnosti?

Mistral je za pet godina od relativno nepoznate firme postao jedna od vodećih kompanija iz sektora informacionih tehnologija. Što se tiče planova za budućnost, mi imamo dva cilja: da nastavimo rast i budemo vodeća firma u BiH i jedan od lidera u regiji, kao i da održimo naš kvalitetan interni sistem u kojem se mnogo pažnje poklanja radniku. Ova firma nastoji da svojim radnicima omogući da imaju balans između privatnog i poslovnog života, i na to smo izuzetno ponosni. Dakle, naš cilj je rast, uz zadržavanje i unapređivanje kvalitete koju smo dostigli.

O autoru

Srodni članci