MINT kao novi BRICS

MINT kao novi BRICS

Kada čujete “pokretači novog svjetskog ekonomskog poretka” – sigurno pomislite na Kinu i Rusiju, a nikako na neku grupu zemalja koja bi mogla harati tržištem. E, pa nisu samo poznate velesile u utrci za geoekonomski tron.

Jim O'Neill, bivši glavni ekonomist Goldman Sachsa, najavio je da pored poznate organizacije BRICS, koja trenutno prilično dobro ekonomski kotira, u narednih 20 godina možemo očekivati značajnu promjenu na tržištu koja će nastati od MINT grupe (koju čine Meksiko, Indonezija, Nigerija i Turska).

Naziv MINT je kreiran kao akronim, tj. način da se ove ekonomije pokažu kao sljedeće najmoćnije tržište u svijetu. Pored O’Neilla mnogi ekonomisti predviđaju da će ove zemlje doživjeti rast mnogo brže u narednim decenijama. Za sada, kao rezultat ove prognoze, neki investitori ulažu kapital u ove zemlje sa vizijom da će im se dugoročno višestruko isplatiti.

Važno je istaći da zemlje MINT (kao i svaka druga organizacija i država) imaju nekoliko karakteristika. Naprimjer, ove zemlje imaju veliku i relativno mladu populaciju, što osigurava veliku radnu snagu. Pored toga, lokacije MINT zemalja pogoduju međunarodnoj trgovini, a svaka od četiri vlade iz grupe je učinila da ekonomski rast bude najveći prioritet. Zemlje MINT-a imaju različita tržišta, što znači da se jedna zemlja ne oslanja samo na jednu industriju za opstanak.

Meksiko se nalazi pred vratima SAD-a. Indonezija je u srcu jugoistočne Azije, ali, također, ima duboke veze s Kinom. Turska pripada i Zapadu i Istoku. Nigerija im u tom pogledu nije slična za sada, dijelom zbog nedostatka razvoja Afrike, ali to bi se moglo promijeniti u budućnosti, ako se afričke zemlje prestanu svađati i počnu međusobno trgovati. “To bi zapravo mogla biti osnova za MINT da razviju vlastiti ekonomsko-politički klub jednako kako su učinile i zemlje BRICS-a. To mi je bilo jedno od najvećih iznenađenja od zemalja BRIC-a. Mislim da će i zemlje MINT-a učiniti isto”, kazao je O'Neill za BBC.

O'Neill dodaje kako se sve četiri zemlje reformiraju na svim područjima, od obrazovanja, energije i fiskalne politike pa do institucija same vlade. On je zaključio da se zemlje MINT-a mogu probiti među 10 najvećih ekonomija u svijetu, mada to može potrajati i do 30 godina.

O pojedinostima spoja država MINT pročitajte u nastavku:

Meksiko

Meksiko je uključen u ovu grupu najmoćnijih tržišta u razvoju jer su ekonomisti vjerovali da će ekonomija Meksika imati koristi dok se američka ekonomija oporavlja od globalne ekonomske krize. Danas je Meksiko 15. najveća ekonomija na svijetu i nastavlja da raste. Ovaj rast pokazuje realizacija projekata i ulaganje u infrastrukturu, kao i značajan pad broja ljudi koji žive u siromaštvu. Bruto domaći proizvod (BDP) iznosi 10.230,20 dolara po osobi, koja ima ekvivalentnu kupovnu moć u Meksiku od preko 18.900 dolara. Očekuje se da će se BDP po glavi stanovnika povećati.

Meksiko ima radnu snagu od oko 53 miliona ljudi, a većina ovih lica radi u sektoru usluga (61,9%). Prate ih industrija (24,1%) i poljoprivreda (13,4%). Neki od glavnih proizvoda proizvedenih u Meksiku uključuju: hemikalije, tekstil, duhan, hranu i piće, gvožđe, čelik, naftu i rudarstvo. Meksiko se oslanja na izvoz, i izvezao je robu u vrijednosti od oko 427,89 milijardi dolara u protekloj godini. Preko 90% svoje trgovine realizuje po smjernicama sporazuma o slobodnoj trgovini, koje uključuju zemlje širom Amerike i Europe.

Indonezija

Indonezija kao dio MINT ekonomija jedna je od sljedećih najmoćnijih tržišta u razvoju i ima izrazito brz ekonomski rast. Ovaj napredak se u velikoj mjeri oslanja na prethodno postojeću industriju za preradu nafte i uglja. Kao četvrta najtraženija zemlja na svetu, Indonezija ima prednost u odnosu na druge zemlje u smislu moći radne snage. Na listi je 16. najveća ekonomija na svijetu, a također se smatra najvećom ekonomijom u jugoistočnoj Aziji. Pored toga, stanovnici u Indoneziji zarađuju BDP po glavi stanovnika od oko 3.491 dolara, što ima veću kupovnu moć unutar zemlje.

Indonezija je druga najbrže rastuća ekonomija u G20. Pored toga, bila je jedina država članica G20 koja je smanjila svoj odnos javnog duga sa BDP-om u 2009. godini. Indonezija ima radnu snagu od 123,7 miliona, a 47% ovih lica radi u industriji usluga, u poljoprivredi (32%) i industriji (21%). Neki od glavnih proizvoda proizvedenih u Indoneziji su: đubriva, električni uređaji, palmino ulje, prirodni gas, odjeća i nafta. U top tri indonežanske provincije sa najboljim ekonomskim performansama uvrštene su: Centralna Java, Južni Sulavesi i Sjeverni Sulavesi.

Nigerija

Nigerija kao treća od ekonomija MINT-a je odabrana kao moćno tržište u nastajanju zbog svog visoko regulisanog i efikasnog bankarskog sistema, njegove velike i mlade populacije i bogatstva prirodnih resursa. Uprkos ovom potencijalu za rast, Nigerija je jedina MINT ekonomija koja ne pripada G20.

Međutim, neki ekonomisti predviđaju da će nigerijska vlada sada raditi na tome da postane član. Nigerija ima 20. najveću ekonomiju u svijetu po pitanju kupovne moći. Pored toga, smatra se najvećom ekonomijom u Africi. Većina ekonomskog rasta u Nigeriji se dešava u industriji finansija, tehnologije, komunikacija i usluga. Prerađivačka industrija također raste, iako još nije dostigla svoj puni potencijal. Proizvodi proizvedeni u Nigeriji prvenstveno se izvoze u zapadnom regionu Afrike. Ova zemlja ima radnu snagu od oko 74 miliona ljudi. Industrija poljoprivrede, ribarstva i šumarstva zapošljava 30,5% stanovništva, što ga čini najvećim poslodavcem. Maloprodaja i održavanje (24,9%), hrana, transport, smještaj i nekretnine (12,2%). Neki od glavnih proizvoda proizvedenih u Nigeriji uključuju: naftu, elektroniku, cement i farmaceutske proizvode.

Turska

Turska se dokazala u mnogim ekonomskim poljima – prepoznata je kao glavno tržište u nastajanju zbog brzog privrednog rasta. Naprimjer, turska ekonomija je ostvarila rast od 9,2% u 2010. godini, što je bilo brže od dvije ekonomije BRIC-a. Pored toga, Turska ima jednu od najboljih strateških lokacija (povezuje Aziju i Europu) što je velika prednost u poređenju sa zemljama MINT-a. Međutim, uprkos ovoj prednosti Turska je u nepovoljnom položaju u poređenju sa svojim kolegama iz MINT-a, dok se bori sa brzom inflacijom. Osim toga, Turska je jedina MINT ekonomija koja se ne smatra proizvođačem robe.

Turska ima 17. najveću ekonomiju u svijetu u smislu BDP-a, a ima BDP po glavi stanovnika od približno 10.529,60 dolara.. Turska je zabilježila napredak u smanjenju siromaštva, radna snaga se procjenjuje na oko 31,93 miliona. Većina turskih radnika je zaposleno u građevinskom sektoru, što doprinosi 6% ukupne nacionalne ekonomije. Druge važne industrije u Turskoj koje se oslanjaju na ovaj sektor su: čelik, cement i drvoprerada. Ovi sektori, kao i druge građevinske industrije, vjerovatno čine oko trećinu tržišta.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci