Milostinja koja ima visoku cijenu: MMF i BiH

Milostinja koja ima visoku cijenu: MMF i BiH

Međunarodni monetarni fond je nakon zaključenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, 20.12.1995. godine donio odluku na osnovu koje BiH stječe uvjete za članstvo. Svoja sredstva ovaj fond dobija od država članica, a doprinosi su zasnovani na nacionalnom prihodu zemlje, monetarnim rezervama i trgovinskoj ravnoteži. Zavisno od monetarnog doprinosa jedne zemlje MMF-u, ogleda se i utjecaj te države. Međunarodni monetarni fond dozvoljava državama članicama da iskuse finansijske krize kako bi mogle da zatraže sredstva od samog fonda za rješavanje krize.

Planirano je da MMF služi kao zajmodavac u krajnjoj nuždi kada jednom od njegovih članova zaprijeti ekonomski pad. Odobrene kredite ne treba doživljavati kao human gest, jer za svaku pozajmicu postoji i uvjet koji država mora ispuniti, a u slučaju da se dug ne može isplatiti zauzvrat se trguje državnim dobrima, resursima kao i samom teritorijom. Bosna i Hercegovina jedna je od zemalja koja je dogovorila pozajmice od Međunarodnog monetarnog fonda. U periodu od 1998. do 2012. godine dogovorena su četiri kreditna aranžmana u vrijednosti od dvije milijarde i 248 miliona eura. BiH je dva kredita vratila, treći je u fazi otplate, a četvrti kredit se koristi, što govori i predstavnik MMF-a u BiH, Ruben Atoyan koji je za Anadolu Agency  potvrdio da, zaključno sa 31. martom 2015. godine, dug BiH prema MMF-u  iznosi 594,31 miliona eura. Podaci Ministarstva za finansije i trezor BiH pokazuju da je vanjski javni dug BiH na kraju 2014. godine iznosio 4,1 milijarde eura. ”No Hrvatska, Albanija, BiH, Makedonija, Kosovo, Crna Gora i Srbija bez hrabrog poticaja na nove reformske poteze ne mogu očekivati da će privući dovoljno novih investicija, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svom izvješću pod nazivom ‘Zapadni Balkan:15 godina ekonomske tranzicije’ ” prenosi portal.hr.

Pored Bosne i Hercegovine zemlje regije koje imaju aranžmane s MMF-om su Albanija i Srbija. Makedonija je uspjela otplatiti kredit, a Hrvatska nema dug prema MMF-u, ali ima prema Svjetskoj banci i njena ukupna dugovanja najveća su u regiji. Kosovo i Crna Gora trenutno nemaju kreditni aranžman s MMF-om.

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda boravila je 15 dana u maju mjesecu ove godine u Bosni i Hercegovini s ciljem da se ispune prethodno zadate reforme Vladi Federacije, a odgovor trebaju dostaviti u vidu pisma namjere u toku juna mjeseca. Da bi se saradnja s MMF-om nastavila, zahtjevi koji se trebaju ispuniti su: reforma penzijskog sistema, liberalizacija ekonomije, reforma tržišta rada uključujući i reformu uprave, zdravstva i Zakona o radu koji je postao tačka neslaganja između MMF-a i udruženja poslodavaca i sindikata. Ekonomska liberalizacija podrazumijevala bi: uklanjanje prepreka i ograničenja za obavljanje ekonomskih poslova ukidanjem monopola, dozvoljavanje privatnim i stranim poduzetnicima da ulažu u razvoj i regulisanje broja zaposlenih i radnog vremena. Problem predstavljaju i fondovi iz kojih se isplaćuju penzije, a koji se pune na osnovu MMF-ovih pozajmica. Takav princip korištenja kredita poguban je za budućnost države i njenog stanovništva. Novac koji se posudi treba da se uloži u infrastrukturu, razvoj industrije, osposobljavanje postojećih fabrika koje su u stečaju kako bi država mogla vraćati svoj dug.

Vlada bi morala efikasnije da pristupi rješenju ovog problema naplatom poreza i doprinosa, smanjenjem plata u državnom sektoru, a ne smanjenjem penzija koje su ionako niske. Poznavajući dosadašnji razvoj na političkom planu, nije moguće očekivati realizaciju zadatih reformi. Konstantnim zaduživanjem BiH ne rješava svoje probleme, nego ih povećava. Potencijal koji Bosna i Hercegovina ima, a druge zemlje rado prihvataju, jeste stanovništvo ove države, koje je odlična i sposobna radna snaga. Prioritet vlasti trebalo bi biti povećanje izvoza proizvoda iz Bosne i Hercegovine, a smanjenje uvoza te ulaganje u tehnološki razvoj. Ako bi se politika preusmjerila na pronalaženje strategije privlačenja stranih investitora, tada MMF u ulozi zajmodavca ne bi trebao Bosni i Hercegovini.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci