Mercedes odlazi iz Irana unatoč uvođenju zaštite kompanija iz EU

Mercedes odlazi iz Irana unatoč uvođenju zaštite kompanija iz EU

Iako zakonom o blokadi kompanije iz EU-a nemaju obavezu poštovanja sankcija, stručnjaci tvrde da je ta zaštita samo simbolična.

Iako je ponovnim uvođenjem američkih ekonomskih sankcija Iranu Europska komisija je objavila kako je na snagu stupila i klauzula prema kojoj kompanije iz EU-a nemaju obavezu poštovanja odluke iz Washingtona, njemački proizvođač automobila Daimler je ipak najavio zaustavljanje planova širenja na tom tržištu.

Proizvođač Mercedesa je saopštio u utorak kako je “zaustavio svoje već otprije ograničene aktivnosti u skladu s uvedenim režimom sankcija”, prenosi Reuters. Početkom 2016. godine Daimler je osnovao zajedničku kompaniju s iranskim proizvođačem vozila Khodro radi proizvodnje i prodaje Mercedesovih kamiona u toj zemlji. U Teheranu je planirano i otvaranje Daimlerova predstavništva. No, ti su planovi sada stavljeni “na čekanje” iako iz Brisela tvrde kako europska preduzeća mogu nastaviti poslovanje bez problema.

Usvojen prije 22 godine
Naime, jučer u 6 sati ujutro po srednjoeuropskom vremenu stupio je na snagu zakon o blokadi, usvojen još prije 22 godine. Zakon je sada prvi put aktiviran radi zaštite europskih kompanije prisutnih u Islamskoj Republici u koju je Europska unija lani izvezla robu za 10,8 milijardi eura. “Duboko žalimo zbog ponovnog uvođenja američkih sankcija, zbog povlačenja SAD-a iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana djelovanja (JCPOA)”, izjavili su ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke i Velike Britanije – tri zemlje EU-a uključene u sklapanje sporazuma iz 2015. – u zajedničkom saopštenju sa šeficom diplomacije EU-a Federicom Mogherini.

Zakon o blokadi EU je usvojila 1996. kako bi zaobišla američke sankcije protiv Kube, Libije i Irana, ali nikada nije bio korišten. EU se tada želio suprotstaviti američkim prijetnjama europskim preduzećima, nakon čega je tadašnja američka administracija popustila. Aktuelizaciju zakona o blokadi odobrili su ministri vanjskih poslova EU-a 16. jula. Taj zakon zabranjuje europskim preduzećima da postupaju prema američkim sankcijama i to pod prijetnjom penala utvrđenih za svaku pojedinu državu članicu.

Zakon o blokadi također daje pravo na odštetu za svaku štetu koja bi proizašla iz američkih sankcija za fizičku ili pravnu osobu. Konačno, taj zakon poništava u Europskoj uniji učinke svake odluke inostranog suda koja bi bila donesena na temelju američkih sankcija. Međutim, zaštita koju pruža taj zakon mogla bi biti više simbolična, ocjenjuju stručnjaci. Ocjenjuje se da će zakon služiti više malim i srednjim preduzećima koja su manje izložena SAD-u nego velikim grupama.

Maksimalni pritisak
Istovremeno SAD definira svoj potez kao “maksimalni ekonomski pritisak na iranski režim”. Washington pritom tvrdi da mu cilj nije promjena režima već promjena njegovog ponašanja. Meta je prvog paketa sankcija iranski finansijski sektor, uključujući vladine kupovine dolara, trgovinu zlatom i prodaju državnih obveznica. Sankcije će obuhvatiti i automobilski sektor i izvoz tepiha i hrane, te iranski uvoz grafita, aluminija, čelika, ugljena i pojedinih vrsta softvera.

Iranu će biti zabranjena i kupovina određenih tipova aviona. Sljedeći paket će biti uveden za tri mjeseca, a primarno će ciljati energetski sektor. Washington se sve više fokusira na ulogu Teherana u bliskoistočnoj regiji iako ona nije bila dio multilateralnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu. Dokaza da ga je Teheran prekršio nema, napominje njemačka novinska agencija dpa. U međuvremenu Washington nastoji pridobiti zemlje širom svijeta da u cijelosti obustave uvoz iranske nafte. Američki predsjednik Donald Trump je najavio da će osigurati “potpuno poštovanje” sankcija.

Kaznene mjere koje je prethodni američki predsjednik Barack Obama uveo Iranu prije sklapanja sporazuma 2015. uživale su široku međunarodnu podršku kako bi se Teheranu onemogućilo da se domogne nuklearnog oružja. Sadašnji američki predsjednik ima teškoća s formiranjem globalne koalicije koja bi podržala njegove najnovije pokušaje pritiska na Iran budući da mnogi američki partneri, uključujući europske saveznike, i dalje podržavaju JCPOA sporazum.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci