Masayoshi Son: Najmoćniji investitor na svijetu

Masayoshi Son: Najmoćniji investitor na svijetu

Novac mu nije problem. Jedino što ga zanima je dobra poslovna ideja, biznis koji ima perspektivu i odlučnost da se posao dalje razvija. On je Masayoshi Son, japanski poduzetnik, koji je osnovao Vision Fund, svojevrsni venture capital fond, kojeg su mnogi već prozvali “najmoćnijim ulagačem našeg svijeta”.

Ne bez razloga! U kratko vrijeme svoga postojanja, Vision Fund je izrastao u jedan od najvažnijih finansijera start-upa u svijetu. Podaci koje je iznio ugledni londonski The Economist, recimo, govore da je Vision Fund dosad investirao u 24 kompanije, a vrijednost njegovih ulaganja procjenjuje se na čak oko 30 milijardi američkih dolara, što je samo tri milijarde dolara manje od ukupnih ulaganja američkih venture capital fondova u prošloj godini. Među kompanijama u koje je investirao su i Arm, WeWork, Nvidia, Fanatics, Improbable, Auto1, Compass, OYO Rooms, Wag!, Plenty, Mapbox i Brain Corp. Popis tu, međutim, nije ni približno gotov. Vision Fund ulaže u kompanije širom svijeta, posebno u europske i azijske. Njegov kapital je prisutan u raznim djelatnostima – od IT sektora, preko osiguranja, biotehnologije i automobila, pa do nekretnina.

I dolazak do potrebnog kapitala za konvencionalne poduzetnike je pomalo neobičan. Sve obično kreće uspostavljanjem video konferencijske veze s Tokijom. Nakon što desetak minuta odsluša što sagovornik ima reći, Son obično prekida razgovor i kaže sagovorniku s druge strane:

Dosta, jasno mi je, dovoljno sam čuo. Koliko novca vam je potrebno? – prenosi svoje iskustvo The Economistu jedan od poduzetnika. Son potom ponudi četiri ili pet puta veću svotu od one koju je poduzetnik tražio, dodaje.

Sonovo kraljevstvo

“Sonovo kraljevstvo”, kako su ga prozvali zapadni mediji, stremi visoko. Samo mu je nebo granica, moglo bi se reći. Svojevrsna je baza japanski SoftBank, koji je u njega uložio 28 milijardi dolara, a nadogradila ga je bliskoistočna elita, koja je sve svjesnija da budućnost neće moći graditi samo na nafti i energetici. Prvi koji je to shvatio i upustio se u biznis sa Sonom bio je saudijski krunski princ Muhammad bin Salman, čiji je cilj diverzifikovanje saudijske ekonomije, još uvijek previše zavisne od nafte: odmah po posjeti Sona Saudijskoj Arabiji, saudijski Fond je za javne investicije u Vision Fund uložio 45 milijardi dolara. To je gotovo polovina novca koji je Vision Fund dosad uspio da prikupi. Uslijedile su druge investicije, među kojima je 28 milijardi dolara jednog fonda iz Abu Dhabija, potom pet milijardi iz Applea i još sedam milijardi dolara od raznih nepoznatih ulagača.

Šta je u fokusu Vision Funda? Na prvom mjestu su ulaganja u savremene tehnologije, među kojima je i “internet stvari”, virtuelna stvarnost i robotika. Na drugom mjestu su ulaganja u već postojeće industrije, poput saobraćaja, logistike i nekretnina, uz uslov da ih se nadograđuje novim tehnologijama. Treće mjesto na njihovom ulagačkom popisu drže tehnologije, mediji i telekomi. Osim samog finansiranja, u Vision Fundu se hvale i međusobnim umrežavanjem “porodica kompanija” koju stvaraju, a posebno razvojem odnosa između europskih i azijskih kompanija.

“Ako je Steve Jobs u Apple unio razumijevanje tehnologije i umjetnosti, moja formula je tehnologija plus finansije”, riječi su kojima Son, prema tvrdnjama upućenih, opisuje svoju poslovnu filozofiju.

Previsoki ciljevi?

Ipak, njegov poslovni poduhvat nije lišen rizika. Po mišljenju mnogih, piše The Economist, Son je ciljeve postavio previsoko. Naime, u venture capital biznisu očekuje se da će se početno ulaganje višestruko isplatiti, no valja znati da mnogi od projekata ne uspijevaju. Ili, drugim riječima, od 50 investicija, velike su šanse da će se njih 20 pokazati promašenim, a 20 bi moglo rezultirati samo malim ili umjerenim povratom ulaganja. Stvarnu zaradu u takvom primjeru, dakle, generiše 10 projekata, a tržište za plasman novca je ograničeno i na njemu vlada velika konkurencija. To znači da su i šanse za stvarnu zaradu puno manje nego što na prvi pogled to može izgledati.

Kao drugu moguću prepreku razvoju Vision Funda u britanskom nedjeljniku navode povezanost tog fonda i SoftBanka. Iza SoftBanka je, naime, već duža historija uspona i padova. Tako, naprimjer, SoftBank je na prelazu iz 20. u 21. vijek već ulagao u IT kompanije i imao je u tome velikih uspjeha. No, taj uspjeh je bio kratkoročan, budući da je krah ‘Dotcom’ tržišta 2001. izbrisao čak 99 posto vrijednosti SoftBanka, podsjećaju u The Economistu. Pa ipak, ulaganje u Alibabu mu se pokazalo jako dobrim poslovnim poduhvatom.

Treću prepreku razvoju Vision Funda analitičari pronalaze u složenim ekonomskim odnosima, posebno između Kine i SAD-a. Upravo su kineske kompanije među onima koje očekuju finansijsku injekciju Vision Funda. No, kineske kompanije, upozoravaju, svako malo su na udaru administracije Donalda Trumpa.

Jutarnji.hr

O autoru

Srodni članci