Mali val u moru problema RS-a

Mali val u moru problema RS-a

Građani Republike Srpske će svoje nezadovoljstvo vlašću izraziti na protestima. Probleme u bankarskom sektoru će pomenuti rijetki, no i oni su dovoljni za smjenu vlasti.

Danas se održavaju protesti opozicije u Banjoj Luci. Vladajuća stranka pokušava na sve načine spriječiti ujedinjavanje opozicije i njihov dolazak na ulice. No, malo je vjerovatnoće da će u tome uspjeti. Bez obzira na to kako će završiti protesti, razlozi za njihovo održavanje neće tek tako nestati. Jedan od „svježih“ razloga svakako je i likvidacija Banke Srpske, koja je treća banka iz Republike Srpske sa ovakvom sudbinom.

Sistem je jasan, sve su ostalo nijanse

Banke koje su u posljednjih deset godina bile u većinskoj vlasti Republike Srpske poslovale su i završavale skoro po istom scenariju. Prvo izdavanje kredita bez pokrića, potom proglašenje nelikvidnosti i, naposljetku, zatvaranje banke.

Sve je počelo još 2009. i 2010. godine kada su uočeni veliki gubici i problemi u poslovanju tadašnje Bobar banke. Sve je prošlo skoro uz odobravanje vlasti i utješnim porukama, svaljivanjem krivice na situaciju u svijetu, unutrašnje „izdajnike“, itd. Sve te neprilike su ostale na svome mjestu, samo je Bobar banka nestala, zajedno sa skoro 250 miliona depozita.

Posljednji slučaj propasti banke u RS-u desio se sa Bankom Srpske, u čijem su poslovanju primjetne mnogobrojne nepravilnosti. Upravo zbog toga, likvidacija ove banke jeste i jedan od glavnih uslova koje MMF postavlja za novi aranžman kredita. Krajem prošlog mjeseca, mnogi analitičari su primijetili kako Banka nema ni osnovni kapital koji se zahtijeva od svih banaka (15 miliona KM). Kraj prošle godine Banka Srpske završila je gubitkom od skoro osamdeset miliona KM. Upraviteljima ove banke nije preostalo ništa drugo do da najave likvidaciju.

Kada se pogleda sistem koji stoji iza propasti određene banke koja je u sprezi sa vlasti (jer isključivo takve propadaju), moglo bi se reći i kako je likvidacija banke poprilično profitabilan posao. A on ide na slijedeći način: agencije za bankarstvo djeluju na entitetskom nivou, no Agencija za osiguranje depozita funkcioniše na državnom nivou. U fond Agencije za osiguranje od depozita sve banke u državi uplaćuju novac koji služi za isplatu depozita štedišama koji imaju ušteđevine u banci koja se likvidira, kao što su to Banka Srpske ili Bobar banka. Agencija za osiguranje depozita isplaćuje sve iznose do 50.000 KM, a sve iznad tog iznosa naplaćuje se prodajom imovine banke.

Pri tome treba imati na umu da su propale banke imale poprilično mali udio na tržištu BiH (oko 2%) i da njihova propast ne može uzrokovati probleme širih razmjera. Štediše koje uglavnom i imaju ušteđevinu u visini do 50.000 KM bivaju zadovoljene isplatom ušteđenog novca, banka uglavnom ne naplati kredite od onih kojima ih je odobrila, a državne institucije koje su položile i po nekoliko miliona u takve banke mogu se sa istim tim milionima i pozdraviti zauvijek. Tako su samo od propasti Bobar banke, Distrikt Brčko i grad Trebinje izgubili oko 12,5 miliona eura, većina novca isplaćenog kroz kredite završila je na stranim računima, radnici banaka su izgubili posao, a sam bankarski sektor pretrpio jak pad kredibiliteta.

Pri tome, rijetko ko postavlja pitanja revizora u Republici Srpskoj, ali i pitanja povjerenja u domaće banke. Ko će, nakon tri velike afere u Republici Srpskoj, imati ponovo povjerenja da svoj novac položi u neku domaću banku? Isto tako, upitan je i kredibilitet Agencije za bankarstvo RS-a koja kontinuirano preživljava sve afere bez velikih promjena u Upravnom odboru.

U isto vrijeme, nakon propasti ovih banaka, vladajuća stranka u RS-u ponavlja kako nema potreba za protestima opozicije. Kada slušamo te izjave, bilo da se radi o RS-u ili Federaciji, treba se samo sjetiti kako su prije mjesec dana islandski građani izašli na proteste zbog toga što je dokazano kako premijer ima određeni novac na offshore lokacijama. Treba imati na umu da građani RS-a na proteste ne izlaze zbog problema u bankarskom sektoru. To je tek sitni val u moru problema.

Građanima Republike Srpske, ali i širom BiH, izgleda, potrebno je mnogo više da se pokrenu za proteste. No, sa druge strane, učesnicima u mahinacijama Bobar, Pavlović, ili Banke Srpske nije mnogo trebalo da iskoriste i najmanju šansu za veliku dobit. I zbog toga, bez obzira na to kako završe protesti u Banjoj Luci, treba posmatrati da li će se poduzeti pravi koraci ili će na tržištu niknuti nova „perspektivna“ domaća banka.

O autoru

Srodni članci