Koliko je realna nova finansijska kriza?

Koliko je realna nova finansijska kriza?

Tačno deset godina nakon što što se desila svjetska ekonomska kriza ponovo kreću priče o tome da li je nova na pomolu i kako bi trebalo odreagovati u slučaju da zaista do nje i dođe.

Možda su najbolji sagovornici ljudi koji kreiraju ili su kreirali finansijsku politiku i strategiju u američkim Federalnim rezervama, koji su već sada uvjereni da imaju potrebno “oružje” da se izbore sa narednom krizom. Neki od njih su bili na prvoj liniji fronta te 2008. godine, kada su pokušali spasiti ono što se spasiti može.

Ben Bernanke, Timoti Gejtner Henri Polson su iznijeli prilično različita mišljenja o tome da li je Amerika, a onda i svijet, spremni da se izbore sa još jednom krizom, koristeći iskustva iz prethodne.

I dok su složni u tome da je bankarski sistem daleko snažniji i jači nego što je bio te 2008. godine, ipak, svaki od njih vidi neku “slabu tačku” u finansijskom sistemu koja bi mogla dovesti krize. Ipak, danas imaju daleko više iskustva, ali i sredstava da se izbore sa potencijalnom krizom nego prije deset godina.

“Danas svakako imamo daleko bolji arsenal za odbranu, ali taj arsenal se uglavnom odnosi na borbu protiv umjerene krize. Ipak, kada bi opet došlo do ekstremne krize, morali bi uvesti brojna ograničenja, jer se drugačije ne može izboriti sa tom vrstom krize”, kaže Tom Gejtner, bivši sekretar Trezora i bivši predsjednik Njujorške banke Federalnih rezervi.

Sjedinjene Američke Države su uvele cijeli niz reformi nakon posljednje krize, koja je dovela zemlju u najveću recesiju nakon Velike krize (depresije).

Neke od tih reformi su kreirane da ojačaju najveće banke u državi, ali i da, istovremeno, olakšaju proces njihovog zatvaranja, ukoliko ne budu mogle biti spasene tokom neke nove krize.

Druge reforme su ograničile diskreciona ovlaštenja Federalnih rezervi, Trezora i “Federal Deposit Insurance Corp” koja se odnose na pomoć finansijskim institucijama, posebno nakon što je američka javnost oštro reagovala na ogroman novac izdvojen na spasavanje banaka i Wall Streeta.

Rendal Kuarles, potpredsjednik Federalnog nadzora, i sam je priznao da su oruđa koja su nekada bila dostupna regulatorima u hitnim situacijama sada definitivno izmijenjena. Ipak, dodao je da se to neće negativno odraziti na sposobnost Amerike da se izbori sa nekom budućom krizom, prenosi Swot.ba.

Ono što se promijenilo jeste da je danas daleko lakše vlastima da zatvore problematičnu finanijsku instituciju, bez upumpavanja novca u nju. Međutim, finanijski eksperti tvrde da danas nijedna banka nije toliko velika da bi propala.

I Gejtner, koji se danas nalazi na čelu kompanije “Warburg Pincus LLC”, priznaje da su ovlaštenja u hitnim kriznim situacijama danas nešto manja, ali da to ne znači da se neće pravovrmeeno reagovati u slučaju pojave nove krize.

Ben Bernanke, koji je danas istaknuti saradnik “Brookings Institution” u Washingtonu, priznaje da, ipak, određeni rizici postoje:

“Da, naravno, postoje ti neki razlozi za zabrinutost. Ali, opet, mislim da su regulatori već navikli na pojavu potencijalnih sistemskih rizika i, za sada, dobro vladaju njima”, kaže Bernanke.

Bernanke, bivši šef Federalnih rezevi, svojevremeno je kritkovao poreske olakšice i povećanje javne potrošnje koje je usaglašeno između predsjednika Donalda Trumpa i Kongresa. On smatra da jednostavno nije bilo pravo vrijeme za to, jer takve mjere dolaze obično kada je neka zemja na pragu 100 postotne zaposlenosti. Također, izrazio je zabrinutost i zbog dugoročnih posljedica brzorastućeg državnog duga.

Svi eksperti su složni u jednom, a to je da ako ne bude pravovremene reakcije, svijet čeka sasvim sigurna fiskalna ili ekonomska kriza. Ono što je zabrinjavajuće, konkretno kada je SAD u pitanju, jeste što vlada, usljed deficita i javnog duga, ima daleko manje prostora za manevrisanje nego što je, recimo, imao Obama tokom posljednje ekonomske krize.

Bernanke na kraju dodaje da američka centralna banka u daleko boljem položaju da odgovori na potencijalnu krizu od nekih, također, naprednih ekonomija. On navodi i primjer Europske centralne banke koja ima referentnu kamatnu stopu nula.

bankar.me

O autoru

Srodni članci