Aktuelno:
Knežević: Seoski turizam siguran generator održivog razvoja BiH

Knežević: Seoski turizam siguran generator održivog razvoja BiH

Naučna djelatnica i privatna poduzetnica Marija Knežević iz Banje Luke dokaz je da žena, uz mnogo truda i volje, može biti uspješna u biznisu pritom ne zapostavljajući porodicu i osjećaj ljudskosti, što bi trebalo da bude osnovna karakteristika svakog čovjeka.   

Knežević, dekanesa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Banjoj Luci, u razgovoru za Fenu upozorava da je seoski turizam, u kombinaciji s poljoprivrednom proizvodnjom i agroturizmom, siguran generator održivog razvoja BiH za duži period. Ako to ne prepoznamo, stranci će doći gazdovati našom zemljom, a mi ćemo biti najamnici na sopstvenom ognjištu.

Naglasila da je, za bolji ambijent za razvoj poduzetništva u selu, potrebna politička stabilnost i poboljšanje imidža države, brendiranje i zaštita domaćih proizvoda (sir, kajmak, meso), edukacija svih aktera turizma u selu, ali i smanjenje predrasuda.

Osim što radi kao profesorica Univerziteta i dekanesa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo Knežević održava seosko gazdinstvo i porodične hotele koje su preuzeli njeni sin i snaha.

“Generalno, mislim da je budućnost život i rad na selu, biznisi u selu i život bliže prirodi”, naglasila je Knežević.

Sklona je mišljenju da su „muškarci odveli žene sa sela“ u vrijeme industrijskog razvoja gradova pedesetih godina prošlog stoljeća, potom sedamdesetih odlaskom na privremeni rad u inostranstvo, a sad je na ženama da učine obrnut proces „povratak selu, imanju, porodici i zdravom i sigurnom životu“.

“Kažu da će preživjeti oni koji imaju “komad zemlje i u blizini izvor pitke vode“. To dokazuju globalne katastrofe koje te ljude, gotovo i ne dotiču”, naglašava Knežević.

Smatra da žene imaju niz prednosti kada je u pitanju biznis, posebno na selu.

“Žene su kreativnije, inovativnije, bolje organiziraju vrijeme, prirodno su zdravije i otpornije, komunikativnije, odgovornije. Žene rade poslove s ljubavlju, rade više poslova istovremeno, bolji su rukovodioci, pedagozi, nisu karijeristi, niti pohlepne i pare im nisu najvažniji rezultat biznisa”, naglasila je.

Žene u biznisu, dodaje, ne trebaju očekivati podršku jer je žena na Balkanu poseban tip.

“Žena na Balkanu zove podrškom i zadovoljstvom da joj muž „ne smeta“ da se ostvari kao ljudsko biće, radnica ili poslovna žena, a ni ne očekuje da joj u tome, na bilo koji način, pomogne. Ona mora biti sretna što će biti podrška „uspjehu supruga“ i što će on i sav njen uspjeh pripisati sebi. Ali, to sve našu ženu ne ruši nego je jača, tako ona postaje samostalna i uspješna. Važno je samo ne odustati”, poručila je Knežević.

Profesorica Knežević napominje da je tajna uspjeha u činjenju dobrih djela kome god, kad god i kako god se to može, snivanju i intenzivnom radu na ostvarenju tog sna, komuniciranju jer se tako uvećava vlastita i energija drugih ljudi, ali i praćenju i prilagođavanju promjenama.

“Nije novac najvažniji kapital za početak. Bitna je ideja, zdravlje, upornost, volja i plan. Novac onda dolazi sam”, poručila je Knežević.

Dotakla se i pomoći biznisu na selu u Republici Srpskoj i izvora od kojih je i sama dobivala poticaje za svoj biznis na selu. Među njima su Agencija za promociju stranih ulaganja (FIPA), Investiciona razvojna banka, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo trgovine i turizma RS-a, Agencija za razvoj malih i srednjh preduzeća u RS-u, Razvojna agencija grada Banja Luka (Razvojne agencije pojedinih gradova), Fond za razvoj sela.

Profesorica Marija Knežević završila je Filozofski fakultet (Filozofija i sociologija), magistarski (Sociologija naselja: urbana sociologija) i doktorske studije (Menadžment turizma i hotelijerstva) u Beogradu gdje je stekla i zvanje doktor nauka o menadžmentu.

Posjeduje tri porodična hotela kod Banje Luke i seosko gazdinstvo na imanju roditelja gdje se bave proizvodnjom organske hrane, edukativnu farmu za učenike i studente i dom za starije osobe u kombinaciji s centrom za odvikavanje. Taj koncept je u toku, mada je za njega bila na takmičenju najboljih poslovnih ideja jugoistočne Europe u Budimpešti 2014. godine.

Ističe saradnju s udruženjima kao što je Sigurnosna kuća za žene, Centar za odvikavanje žena (u fazi otvaranja), Udruženje agronoma i turizmologa Rada, Fakultet za turizam i hotelijerstvo, Centar za razvoj sela te nekoliko udruženja žena.

Fena/A.Š.

O autoru

Srodni članci