Kina i SAD nastoje izbjeći otvoreni trgovinski rat

Kina i SAD nastoje izbjeći otvoreni trgovinski rat

Okršaj između SAD-a i Kine oko carinskih tarifa ima mnogo dublje, neekonomske posljedice.

Američki predsjednik Donald Trump je uvjeren da će vršenjem pritiska, odnosno povećavanjem tarifa na uvoz kineskih proizvoda primorati Kinu da uravnoteži trgovinsku razmjenu, smanji deficit i revidira svoju politiku na području intelektualnog vlasništva i osigura veću slobode za strane (američke) kompanije. Čini se da je SAD trebao biti u blagoj prednosti.

Kina je još uvijek izrazito izvozna ekonomija koja u SAD izvozi daleko više nego što njega uvozi. U teoriji to znači da Kina ne može pružiti SAD-u adekvatan kvantitativni odgovor. Strane su razmijenile vrlo glasne udarce. SAD je digao tarife na niz proizvoda od kojih su najznačajniji čelik i aluminij, a Kina je nakon kraćeg nećkanja, odgovorila tarifama na soju, avione, automobile i meso. No, jesu li te mjere doista značajne?

Čini se da strane, ipak, nastoje izbjeći pravi rat. Naime, unatoč glasnoj retorici, Kina je tek deseti po veličini dobavljač čelika na američkom tržištu, a njen čelični i aluminijski izvoz ide poglavito na azijsko tržište. Washington ima manevarskog prostora, jer su na vrhu liste dobavljača Kanada, Brazil, Južna Koreja, Meksiko i Rusija.

Kina sa sojom, također, ima mogućnosti. Osim poticaja domaće proizvodnje, ogromne količine soje mogu se pribaviti iz Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja ili Kanade. Washington je racionalno izbjegao, barem zasad, dizanje tarifa na uvoz prijenosnih računara iz Kine jer je gotovo nemoguće naći adekvatnu zamjenu kineskom izvozu. Informatički segment je vrlo složen zbog toga što se komponente – procesori, memorije, baterije, ekrani – često proizvode u različitim zemljama. Appleov iPhone je tipičan primjer visoko cijenjenog proizvoda koji se sklapa u Kini. I s kineske strane ima dosta kalkulacija. Dvadesetpetpostotne tarife na uvoz automobila ne odnose se na vozila proizvedena u Kini. Ford i General Motors imaju pogone u Kini.

Tek je sićušan dio automobila dotičnih proizvođača uvezen. Što se avion tiče, nove tarife se odnose na manje avione, ne i na putničke poput Boeing 747. Na ovogodišnjem Boao Forumu (svojevrsni azijski Davos), Xi Jinping je poslao SAD-u indirektan signal da se nada na primirje. Xi je poručio da je Kina spremna još više otvoriti svoju ekonomiju, sniziti tarife na brojne proizvode te boriti se za poštivanje intelektualnog prava stranih kompanija.

Trenutno su strane u iščekivanju. Daljnji koraci ovise prvenstveno o procjeni štete za vlastite privrede i vezama sa alternativnim dobavljačima različitih proizvoda. Tu je prednost na kineskoj strani s obzirom na dugotrajne i kvalitetne veze sa tranzicijskim ili slaborazvijenim zemljama. Potez sa sojom je bio dosta težak udarac: više od 60% proizvedene soje SAD je izvozio u Kinu. No, kako smo ustanovili u jednoj od prethodnih kolumni, Kina je i bez carinskog okršaja imala namjeru smanjiti svoju ovisnost o američkom uvozu. I to ne znači da SAD neće naći nova tržišta, poput Europe.

Europa je jedna od ključnih promatračica u tom dvoboju. EU ima rezerve i prema Trumpovim, i prema kineskim praksama, što znači da bi Brisel uskoro mogao biti primoran balansirati između različitih interesa. Ako prevagnu oni kineski, to će snažno utjecati na općeprihvaćene europske vizije i politička stanovišta. Ipak, samim upuštanjem u trgovinski rat sa SAD-om, Xi Jinping je poslao vrlo snažan signal da je Kina stupila u sasvim novi period razvoja u kojem se može ravnopravno nositi s najjačom silom na svijetu.

Dok Rusija ne može naći adekvatan odgovor pritisku Washingtona, Kina je osjetila da već sada raspolaže s dosta alata da se suprotstavi i podrži ritam. Nije izgledno da će Kina povećati ulog. KPK još uvijek shvaća da situacija u svijetu nije sasvim pogodna za početak kineskog dominiranja. Ali činjenica da se SAD obrušio na Kinu svjedoči o njenom značaju.

Sasvim je moguće da će u nekom doglednom vremenu Kina unaprijediti Pojas i put i predložiti svijetu i zainteresiranim zemljama prve prave, multilateralne i obvezujuće ekonomske, političke i vojne saveze.

seebiz.eu

O autoru

Srodni članci