Investitori ponudili Grčkoj sedam milijardi eura

Investitori ponudili Grčkoj sedam milijardi eura

Izdavanje 5-godišnjih obveznica važan je korak u postizanju finansijske samostalnosti.

Grčka je u utorak privukla velik interes ulagača u prvom izdanju godišnje obveznica na finansijskom tržištu nakon 2014, što je važan korak ka postizanju finansijske samostalnosti te zemlje nakon što joj iduće godine prestane pristizati pomoć od međunarodnih kreditora. Grčka državna agencija za upravljanje dugom je objavila planove za prodaju obveznica koje kani otplatiti u pet godina.

Kako otkrivaju izvori Bloomberga, investitori su navodno ponudili čak sedam milijardi eura. Interes ne treba čuditi s obzirom na to da će tamošnje ministarstvo finansija navodno ponuditi kamatnu stopu od 4,7 posto. Inače, vlada je očekivala da će moći ponuditi kamatnu stopu od 4,2 posto, no finansijski stručnjaci smatraju kako je takav cilj preambiciozan u sadašnjim okolnostima. Ako izdanje bude uspješno, označit će korak dalje u izlasku najjužnije članice eurozone iz višegodišnjeg kruga štednje i međunarodne pomoći. Od 2010. Grčka je bila ovisna o paketima finansijske pomoći kako bi namirila potrebe za posuđivanjem novca, piše BBC.

Paketi finansijske pomoći su počeli stizati u trenutku kada Grčka više nije mogla na finansijskim tržištima posuditi potrebne količine novca jer su ulagači biti uvjereni da ih neće biti u mogućnosti vratiti. A potrebe su bile vrlo velike. Godinu prije prvog paketa pomoći, deficit državnih finansija je iznosio 35 milijardi eura, odnosno 15 posto bruto društvenog proizvoda (BDP). Grčka se trenutno nalazi u trećem programu pomoći, a glavni izvor finansiranja je bila eurozona. Ukupno, ta je država u sklopu programa pomoći primila više od 250 milijardi eura, a još joj je 47 milijardi eura dostupno do kraja iduće godine.

Međutim, novac stranih kreditora nije bio “besplatan”, štoviše Grčka je platila vrlo visoku cijenu kroz oštre mjere štednje. Proces prilagodbe je bio bolan, a ekonomija se od pretkriznog vrhunca smanjila za više od 25 posto, dok je potrošnja vlade realno pala za više od 30 posto. To se odrazilo na pad zaposlenosti u javnom sektoru, rezanje plaća i mirovina te smanjenje opsega javnih usluga. Stopa nezaposlenosti iznosi više od 20 posto, a među mladom populacijom ona je blizu 50 posto. Prošle godine ostvariti budžetski višak od 0,7 posto BDP-a. Ove godine Grčka će se vjerovatno vratiti u “crveno”, no po procjenama MMF-a deficit će iznositi tek 1,5 posto BDP-a.

Agencije/A.Š.

O autoru

Srodni članci