Aktuelno:
Ima li u BiH posla za firme koje se bave otkupom “loših” kredita?

Ima li u BiH posla za firme koje se bave otkupom “loših” kredita?

U srijedu će u Sarajevu svoje aktivnosti predstaviti kompanija B2 Kapital, specijalizovana za naplatu potraživanja, koja je krajem prošle godine otvorila ured u Sarajevu.

Novinarima će se na ceremoniji prestavljanja obratiti Lamija Selimović, direktorica B2 Kapital d.o.o. Bosna i Hercegovina, Ilija Plavčić, direktor CE Regije B2 Holding, i Olav Dalen Zahl, direktor B2 Holding. B2 Kapital nudi tržištu Bosne i Hercegovine norveški model pružanja cjelovitih finansijskih usluga u naplati i upravljanju potraživanjima.

B2 Kapital je jedna od nekoliko kompanija u BiH koje pružaju usluge otkupa “loših” kredita od komercijalnih banaka, ali za razliku od zemalja regije, u našoj zemlji još uvijek nema većih transakcija u tom pogledu.

O tome svjedoči i izvještaj NPL Monitor u okviru Bečke inicijative u čijem pregledu javno dostupnih NPL transakcija u regionu CEE nema BiH, dok su se transakcije, između ostalih, dešavale u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama regije.

U Bosni i Hercgovini je zaključno sa decembrom prošle godine, udio “loših” kredita pao na 10 posto sa ukupnom vrijednošću 1,81 mlrd KM. U prošloj godini udio “loših” kredita je smanjen za 1,8 posto, ali ne kao posljedica njihovog rješavanja, odnosno prodaje nekvalitetne imovine, nego kao rezultat otpisa usljed čega je baza smanjena, te kao posljedica ukupnog rasta kredita zbog čega je koeficijent relativno manji.

BiH je posljednja zemlja u regionu u kojoj su rad počele kompanije koje se bave otkupom NPL-ova. Razlozi kasnom “ulasku” takvih igrača na bh. tržište su, u prvom redu, brojni problemi sa kojima se takvi poslovni subjekti susreću, budući da naša zemlja još uvijek nema adekvatan pravni okvir za kupoprodaje nekvalitetnih plasmana.

U Udruženju banaka BiH upozoravaju kako je Zakon o bankama u BiH trenutno neprovodiv te kako je regulativu potrebno izmijeniti kako bi se moglo trgovati lošim potraživanjima. Zakon, naime, sužava prostor za one koji se mogu baviti NPL-ovima i način na koji se mogu baviti. Dodatni problem je uzak broj onih kojima je Agencija po odluci koja se naslanja na Zakon o bankama dala mogućnost da se bave otkupom potraživanja.

No, to samo jedna strana problematike kupoprodaje loše imovine, i to ona tehnička, a druga je ona realna – tržište nekretnina u BiH i realne tržišne cijene po kojima će se nekretnine moći tržiti. U BiH ne postoji razvijeno tržište nekretnina, pogotovo ne nekretnina iz NPL-ova. Sada je pitanje po kojoj minimalnoj vrijednosti banke mogu svoj porfelj NPL-a prodati nekome, odnosno u kojem postotku od onih 100 posto koliko vode u svojim knjigama, a s druge koliko od toga je isplativo kupiti nekom kupcu.

Hoće li se situacija u BiH mijenjati ovisit će dijelom i od toga da li će u svemu svoj interes pronaći međunarodne finansijske institucije.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je u novembru prošle godine da je pokrenula finansijski okvir od 300 miliona eura kako bi podržala napore za rješavanje visokih nivoa nekvalitetnih kredita u regionu i time, kako navodi, pomogla povratak snažnog ekonomskog rasta.

EBRD će, kako je navedeno u njenom saopštenju, stjecati manjinske uloge u NPL serviserima, ulagati u portfelje NPL-ova i omogućiti koinvestitore za kupovinu starijih družničkih vrijednosnih papira iz NPL portfelja.

Iz EBRD-a su najavili da će se pozabaviti jednim od ključnih postkriznih pitanja u bankarskom sektoru kombinacijom finansijskih intervencija i angažovanjem politika, a ovaj okvir obuhvatit će zemlje u kojima Banka posluje, uključujući i BiH.

Treba napomenuti, da se BiH, prema NPL Monitoru, nalazi među šest od ukupno 17 zemalja u regionu centralne, istočne i jugoistočne Europe gdje su nivoi nekvalitetnih kredita ostali iznad 10 posto.

 

Indikator/L.Đ

O autoru

Srodni članci