Ima li „liberalni“ kapitalizam alternativu?

Ima li „liberalni“ kapitalizam alternativu?

Problem kapitalističkog društva danas jeste to da manjina preuzima sve veći dio kolača. Ako želimo promijeniti stvari, recept je jasan: ekonomske slobode → ekononomski rast → više zaposlenih → manje nezaposlenih → veća cijena radne snage  → veća radnička prava. No, ko će to sprovesti u djelo? – Bolivija!

Glad za profitom bez sumnje ozbiljno šteti cijeloj planeti, jer imamo monopoliste na sceni koji igraju nauštrb društva. Liberalizam insistira na svojoj ideji slobodne trgovine uprkos činjenici da su mnoga tržišta kartelizovana. Geoekonomski prostor je podređen malom broju igrača koji u svojoj mreži sami kreiraju konkurenciju. Ono što je interesantno jeste da se sada aktivno radi na kreiranju multinacionalnih korporativnih monopola koji će isključiti državni.

Ako malo analizirate svjetsko tržište, uvidjet ćete da je utjecaj korporacija gotovo pa zasjenio državnu moć. Multinacionalne korporacije su konstantno u porastu, a konzistentno toj činjenici je američki trgovački lanac Wal-Mart, koji zapošljava 1,7 miliona ljudi, što je više nego što u javnom sektoru zapošljava vlada u Novom Zelandu. S druge strane, saradnja između država i multinacionalnih korporacija odlično funkcioniše – samo su u ovoj godini dogovoreni projekti u vrijednosti više milijardi i to između određenih država (Rusija, Kina, Indija, Iran, SAD), što opet govori o toj igri koju određeni akteri kreiraju.

S treće strane, imamo zanimljiv primjer koji pokazuje da je transformacija moguća. Priču je uspješno kreirao bolivijski predsjednik Evo Morales. Popularni Morales je izvršio transformaciju svoje Bolivije od najsiromašnije zemlje Latinske Amerike do zemlje s najvišom stopom rasta u zapadnoj hemisferi. Kao ljevičar i čelnik Pokreta za socijalizam (MAS), vođa domorodaca, patriota i zagovornik jedinstva Latinske Amerike i otpora američkom imperijalizmu, Morales je uspio postati državnik koji je postigao izvanredne uspjehe.

Njegov socio-ekonomski model, popularno nazvan Evonomika, pokazao je da liberalni kapitalizam ima alternativu i da demokratski socijalizam u obliku socijalizma 21. stoljeća može biti uspješna ekonomska priča.

Drastično smanjenje siromaštva i ekstremnog siromaštva, povećanje prihoda od prirodnih resursa, utrostručenje BDP-a, bogati socijalni programi, povećanje minimalne plaće, sigurna prehrambena politika, briga za okoliš, povećanje udjela domorodačkog stanovništva u politici, zaštita domaćih firmi i industrijalizacija neka su od najvažnijih postignuća čiji je Morales glavni kreator.

S obzirom na to da je ljevica izgubila vlast u Argentini i Brazilu i da je Venezuela u velikoj krizi, Bolivija ostaje kao država s najodrživijim socijalističkim ekonomskim modelom Južne Amerike. Mala nacija u Andama dobila je priznanja od mnogih čak i od MMF-a i Svjetske banke za svoja ekonomska postignuća.

Bolivija je jedna od rijetkih koja se može pohvaliti pozitivnom transformacijom. No, šta je sa ostalim državama koje zavise od investicija multinacionalnih korporacija, mvo organizacija kao i zapadnog bankarskog sektora?

Korporativni dug u zemljama u razvoju je peterostruko povećan tokom proteklog desetljeća i sada iznosi 18 milijardi dolara, ili više od 70% BDP-a, navodi časopis The Economist, što znači da je njihova ovisnost tolika da su šanse za promjene načina poslovanja minimalne.

Globalno posmatrano, čini se da će glavni cilj biznisa biti ne povećanje kapitala već njegovo očuvanje. Suprotstaviti se kapitalističkoj mreži koja vlada u svijetu moguće je jedino ako proniknemo u planove sadašnjih „kraljeva novca“.

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci