Holandija: Država tulipana i ekonomskog blagostanja

Holandija: Država tulipana i ekonomskog blagostanja

Holandija, zemlja tulipana, sira, velikih umjetnika i legalnog konzumiranja marihuane, šesta je po veličini ekonomija Europe.

Ima dugu historiju prekomorske trgovine. Tokom 17. i 18. vijeka holandski brodovi su prevozili začine i sirovine iz Indije i Azije u Europu te europske proizvode u suprotnom smjeru.

Holandski trgovci su uspostavili pomorske trgovačke veze s Kinom i Japanom, a njihov uspjeh u pomorskoj trgovini se zasnivao na vještini gradnje brodova koji su imali velike prostore za prevoz tereta, a koji su zahtijevali vrlo malu posadu, što je smanjilo troškove prevoza.

Sve do kraja 18. vijeka Holanđani su dominirali globalnom trgovinom, dok ih nisu pretekli Britanci. No, tradicija je nastavljena pa je holandska ekonomija i danas uveliko zavisna o međunarodnoj trgovini.

Holandija spada u najbogatije zemlje svijeta, ima BDP po stanovniku 53.600 dolara, prema paritetu kupovne moći. Iako se radi o relativno maloj zemlji, kako smo već spomenuli šesta je po veličini ekonomija Europske unije te igra važnu ulogu kao europsko transportno čvorište. Uobičajeno ima visok trgovinski višak, stabilnu industriju i nisku nezaposlenost.

Veliki bankarski sektor, moderna industrija i poljoprivreda

Industrija se fokusira na preradu hrane, hemikalija, nafte i električnih mašina. Vrlo moderan i mehaniziran poljoprivredni sektor zapošljava tek nešto više od 1 posto radne snage, ali osigurava status zemlje kao drugog po veličini poljoprivrednog izvoznika na svijetu. Holandija je dom nekih od najvećih svjetskih korporacija, poput Royal Dutch Shella i Unilevera.

Kao i ekonomije mnogih drugih industrijaliziranih europskih zemalja, i holandsku ekonomiju posljednjih decenija je obilježio rast uslužnog sektora i relativan pad poljoprivrede i industrije u BDP-u.

Holandija je dio eurozone, a kao takvoj monetarnu politiku joj kontroliše Europska centralna banka. Holandski finansijski sektor je visoko koncentrisan, s četiri poslovne banke koje kontrolišu više od 80% aktive banaka koja je četiri puta veća od holandskog BDP-a.

Tokom 2008. godine, u vrijeme izbijanja finansijske krize, deficit državnog budžeta je dosegao 5,3 posto BDP-a. Za vrijeme produžene recesije u periodu od 2009. do 2013. godine nezaposlenost se udvostručila na 7,4%, a potrošnja domaćinstva je padala četiri godine zaredom, no ekonomski i rast ponovo počinje 2014. godine.

Vlada premijera Marka Rutea je pokrenula 2010. godine značajne mjere štednje kako bi poboljšala stanje javnih finansija te je pokrenula široke strukturne reforme u ključnim područjima – tržištu rada, tržištu energije i penzijskom sistemu.

Prošle godine državni budžet se ponovo vratio u plus od 0,7% BDP-a, a ekonomski rast je iznosio 3,2%. BDP po glavi je nadmašio pretkrizni nivo.

Index.hr

O autoru

Srodni članci