Gdje je sistem koji je normalan – Finska!?

Gdje je sistem koji je normalan – Finska!?

Parlamentarna Republika Finska je jedna od zemalja u kojoj je sistem kreiran u korist stanovništva. Mnogi će reći „pa sistem i treba da je kreiran u korist stanovništva“, što je logično, a za nas na balkanskoj teritoriji to djeluje apstraktno. Finska nema idealan politički i obrazovni sistem, već normalan, što mi preko reformi pokušavamo da uspostavimo.

Dug je proces do implementacije, kao i vidljivih transformacija u društvu. Cjelokupan sistem Finske je jedan od onih koji zemljama Balkana može poslužiti kao primjer uspješnog.

Zašto je baš finski sistem interesantan da bi se o njemu pisalo? Njihov model zasjeda na vrh internacionalnih lista edukacijskih sistema. Kako prenosi Business Insider, ova država koristi drugačije modele od Zapada koji su se pokazali veoma učinkovitim.

Neki od modela obrazovnog sistema koji se primjenjuju u Finskoj su:

  • Finska djeca kreću u školu sa sedam godina.
  • Djeca se ne ocjenjuju ni na koji način prvih šest godina svoje edukacije.
  • Postoji samo jedan obavezan standardizirani ispit u Finskoj tek kad djeca napune 16 godina.
  • Finska troši oko 30 posto manje po studentu nego SAD.
  • 30 posto djece prima dodatnu pomoć tokom njihovih prvih devet godina školovanja.
  • 66 posto srednjoškolaca odlazi na studij po završetku srednje škole.
  • Razlika između najslabijih i najboljih studenata najmanja je u svijetu.
  • Naučni razredi su ograničeni na 16 učenika kako bi svaki čas mogli raditi praktične eksperimente.
  • 93 posto Finaca završi srednju školu (17,5 posto više nego u SAD-u).
  • Finska djeca u osnovnoj školi imaju ukupno 75 minuta pauze dnevno, dok je prosjek u SAD-u 27 minuta.
  • Učitelji provode samo četiri sata dnevno u razredu, a dva sata sedmično potroše na profesionalno usavršavanje.
  • Školski sistem u potpunosti finansira država.
  • Svi profesori moraju imati magisterij koji je u potpunosti subvencioniran.
  • Učitelji se odabiru iz top 10 posto najboljih studenata.
  • Učitelji imaju isti status u društvu kao doktori i advokati.
  • Međunarodna standardizirana mjerenja u 2001. pokazala su da su finska djeca na vrhu u prirodnim naukama, čitanju i matematici. (Od tada pa do danas dosljedno i dalje zauzimaju top 5 mjesta).

Ovo su, dakle, samo neke od stavki obrazovnog sistema Finske koji uspješno funkcioniše u praksi. S druge strane, u obrazovnom sistemu u budućnosti žele da uspostave potpunu digitalizaciju u smislu da djeca od malih nogu pišu, uče i rade ispite na tabletima. Na ovaj način došlo bi do potpunog potiskivanja ručnog pisanja što je naišlo na oštre kritike javnosti. Trenutno je to prijedlog koji treba da započne sa svojom realizacijom u praksi, ali bez podrške stanovništva, ostat će samo to – prijedlog.

Nužno je naglasiti i politički sistem, bez čijeg funkcionisanja ni obrazovni sistem ne bi bio učinkovit.

U prilog tome govori i studija za Svjetsku reviziju iz 2012. godine gdje je Finska dobila titulu kao najmanje korumpirana i najdemokratičnija država u svijetu.

Pad Nokije – lekcija za nastavak učenja!?

Ono što trenutno stvara ekonomske probleme Finskoj jeste pad Nokije na tržištu. Nekadašnji najveći svjetski proizvođač mobitela došao je na marginu na tržištu zbog Apple iPhone. Nokia je za Finsku predstavljala značajan udio u državnoj ekonomiji, a sada moraju tražiti nove alternative.

S obzirom na to da imaju jako obrazovanje, radna snaga je jedna od najkvalifikovanijih u svijetu tako da im neće biti problem da premoste probleme sa kojima se suočavaju.

Vlada je uvela nove mjere štednje, a postoji mogućnost ukidanja eura kao valute i uvođenja nove jedinstvene finske valute. Finski parlament će raspravljati o članstvu te zemlje u zoni eura nakon što je dobio peticiju sa potpisima više od 50.000 građana koji to traže.

Važno je istaći da je finski bruto domaći proizvod (BDP), prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, u 2015. godini vrijedio 207 milijardi eura. Na osnovu toga Finska je bila osma po veličini članica zone eura.

Finski sistem se na djelu pokazao učinkovitim i na osnovu njega možemo učiti i reći: u znanje se uvijek isplati ulagati!

O autoru

Novinar portala Poslovnisvijet.ba

Srodni članci