ECB zadržao kamatne stope na važećem nivou, Turska ih snažno podigla

ECB zadržao kamatne stope na važećem nivou, Turska ih snažno podigla

Europska centralna banka (ECB) je potvrdila u četvrtak važeće kamatne stope i plan o zaključenju programa kupovine imovine krajem godine, dok je turska centralna banka osjetno povisila kamate kako bi zakočila inflaciju.

Na današnjoj sjednici Upravnog vijeća potvrđene su sve tri kamatne stope, uključujući ključnu stopu od rekordno niskih nula posto i onu od minus 0,4 posto koju zaračunavaju bankama za čuvanje depozita.

Iz ECB-a su, također, poručili da će od oktobra do kraja godine kupovati obveznice u prepolovljenom mjesečnom iznosu od 15 milijardi eura. Do kraja septembra kupovat će ih još u iznosu do 30 milijardi eura, napominju.

Dodaju i da će neto kupovine obveznica privesti kraju ove godine, uz pretpostavku da novi pokazatelji potvrde srednjoročna inflacijska očekivanja. Kamatne stope bi trebale ostati nepromijenjene još barem do kraja ljeta iduće godine, ponovili su u saopštenju.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji je objavio blago snižene procjena rasta ekonomije za ovu i iduću godinu, a među razlozima njihova pogoršanja izdvojio je slabiju inostranu potražnju i vanjske rizike, poput rastućeg protekcionizma te volatilnosti finansijskih tržišta.

Dodao je, ipak, da se rizici vezani za projekcije rasta ekonomije eurozone i dalje mogu ocijeniti uglavnom izbalansiranima.

ECB tako sada za ovu godinu predviđa rast od dva posto u ovoj godini i od 1,8 posto u 2019. Time su dosadašnje prognoze snižene za po 0,1 postotni bod.

Potvrđene su važeće procjene godišnje stope inflacije na nivou od 1,7 posto do kraja 2020. godine. Draghi je pritom naglasio da je to u skladu sa zacrtanom nivou u ECB-u od nešto ispod dva posto.

ECB drži kamatne stope u negativnom području godinama, tokom kojih je kupio više od 2.500 milijardi eura vrijednog duga, pritišćući tako cijenu zaduživanja i potičući ekonomski rast nakon recesije s dva dna koja je snažno pogodila 19-članu ekonomiju eurozone.

Iako je program kupovine po svemu sudeći polučio željene rezultate, inflacija u eurozoni jača slabijim tempom no što je bilo priželjkivano, a ECB je iscrpio veći dio svog ‘arsenala’ pa im ostaje malo instrumenata kojima bi se mogli suprotstaviti novoj krizi, primjećuje Reuters.

Turska dramatično podigla kamate

Turska centralna banka je podigla u četvrtak ključnu sedmodnevnu repo stopu za čitavih 6,25 postotnih bodova, na 24 posto. To je najveće povećanje te ključne kamatne stope u 15 godina otkad je na vlasti Tayyip Erdogan.

Od kraja aprila ona je tako podignuta za čak 11,25 postotnih bodova kako bi se zauzdalo poniranje turske lire. Od početka godine turska valuta je potonula za 40 posto u odnosu na dolar zbog zabrinutosti investitora vezano za Erdoganov utjecaj na na monetarnu politiku. Odnedavno ih brinu i zategnuti diplomatski odnosi između Turske i SAD-a.

Centralna banka je odlučila dramatično podići kamatne stope unatoč tome što se Erdogan opet protivio takvom potezu, ističući kako je visoka inflacija rezultat krivih poteza centralne banke. U augustu je godišnja stopa rasta potrošačkih cijena dosegla 17,9 posto, najviši nivo od 2003. godine.

Iz centralne banke su upozorili da postoje rizici daljnjeg jačanja inflacije, proizišli iz, kako kažu, pogoršanja ponašanja u određivanju cijena, unatoč slabijim prilikama za domaću potražnju.

“U skladu s tim, odbor je odlučio snažno zaoštriti monetarnu politiku kako bi podržao stabilnost cijena”, stoji u saopštenju odbora za monetarnu politiku.

Odvojeno je danas britanska centralna banka Bank of England (BoE) jednoglasnom odlukom odbora za monetarnu politiku potvrdila važeću ključnu kamatnu stopu od 0,75 posto. U augustu je ona jednoglasnom odlukom bila podignuta za četvrtinu postotnog boda.

Iz BoE-a su sa sadašnje sjednice upozorili na veću neizvjesnost vezanu za Brexit.

“Od prethodne sjednice odbora pojavile su se, ponajprije na finansijskim tržištima, naznake veće neizvjesnosti u vezi sa budećim razvojem situacije u postupku izlaska iz EU-a”, stoji u zapisniku s posljednje sjednice.

Dodaju i da bi “daljnje protekcionističke mjere SAD-a i Kine, budu li uvedene, mogle imati nešto veći negativni utjecaj na globalni rast nego je to BoE predvidio u projekcijama iz augusta”.

Unatoč neizvjesnostima u vezi sa Brexitom, BoE je objavio da očekuje rast britanskog BDP-a u trećem kvartalu od 0,5 posto, za nijansu jači od 0,4 posto koliko su procijenili u augustu.

Potvrđen je i važeći nivo poticaja britanskoj ekonomiji u iznosu 445 milijardi funti (499 milijardi eura).

seebiz.eu

O autoru

Srodni članci