Da li nam je više potrebna gotovina?

Da li nam je više potrebna gotovina?

U ovom digitalnom dobu da li nam je više potreban gotov novac? Ovisi kome postavite ovo pitanje. Švedska zasigurno ne misli tako i nada se da će do 2030. godine gotovina u potpunosti nestati. Trend ukidanja gotovine nije više specifičan samo za Švedsku ili Europu. Prema podacima kompanije MasterCard među prvih 10 zemalja koje ne koriste gotovinu su Singapur, Kanada, Australija i SAD.

Oblik robne razmjene je jedan od prvih načina trgovanja u historiji te je čak do današnjih vremena visokog razvoja trgovine i tehnologije uspio preživjeti. Ljudi su koristili rijetke metale, školjke i slično za razmjenu predmeta ekonomske vrijednosti. Ovi predmeti su postali prolazni pa je tako papirni novac zamijenio većinu novčića, a danas digitalne forme zamjenjuju papir.

Može li keš u potpunosti nestati? Ima mnogo razloga i “za” i “protiv” elektronskog plaćanja. Iako već sada većina banaka nudi klijentima elektronsko plaćanje bez ikakvih troškova, i dalje ima mnogo građana, naročito starijih, koji nemaju ili ne koriste računar, tablet i druge uređaje. Oni će i dalje čekati pred šalterima pošta i banaka da plate račune ili da podignu plaću ili penziju. Također, ekonomisti vide sjajne benefite u bezgotovinskom društvu: niže transakcione troškove, nove alate za upravljanje ekonomskim rastom i dokidanje utaje poreza i pranja novca.

Elektronsko plaćanje ima svoje prednosti jer se u elektronskom sistemu mnogo teže obavljaju nezakonite transakcije. Sve što je elektronsko ide kroz sistem i može da bude praćeno, a gotovina je kao poručena za nedozvoljena finansiranja. Kao drugo, elektronsko plaćanje bi moglo da bude jeftiniji način jer elektronsko plaćanje ne podrazumijeva papir i ne nameće neke troškove.

Kritičari vide eroziju privatnosti, zastrašujuće nove moći za tiranine i povećanje nejednakosti. Singapur, Holandija, Francuska i Švedska imaju najviše nivoe bezgotovinskih transakcija na svijetu, ali Švedska se vidi kao najvjerovatnija prva zemlja bez gotovine. Do 2015. godine, samo jedna od pet transakcija u prodavnici uključivala je gotovinu, prema švedskoj centralnoj banci, koja sada razmatra i da izda kriptovalutu.

Švedske crkve su postale rani primaoci donacija preko mobilnih telefona. Kineski stanovnici su rapidno počeli raditi bez novca, zahvaljujući sistemu koji koristi šifrovane kodove na telefonima za transakcije. Konzorcij za kreditne kartice radi na tome da ga proširi globalno. U Indiji, 255 miliona ljudi koristi Paytm, sedam godina star star-tup pod pokroviteljstvom kineske kompanije Alibaba Group Holding Ltd, koji pruža plaćanja kroz virtuelni novčanik.

Citibank Australija je prestala da prihvata gotovinu u svojim filijalama pošto je većina njihovih klijenata prihvatila digitalne transakcije. Europska centralna banka je odlučila da zaustavi proizvodnju novčanice od 500 eura u 2018. godini kako bi se suprotstavila finansiranju terorizma.

Indija je bila ozbiljno uznemirena odlukom vlade u novembru 2016. godine da iznenada zamijeni veće račune koji su činili 86 posto valute u opticaju kako bi se suprotstavila poreznoj evaziji i falsifikatorima. Nedostatak zamjenskih računa znači da su se kompanije trudile da isplate zarade, a milioni siromašnih ljudi nisu mogli kupiti hranu. Vlada je povukla odluku u junu 2017. godine, nakon što je fijasko smanjio ekonomski rast, iako će se njegovi efekti osjećati gotovo godinu dana kasnije.

Od rimskog doba ljudi su probali mnoge alternative za nošenje gotovine. Arapski trgovci su razvili mjenice za finansiranje međunarodnih transakcija, sistem koji se proširio u Europu u kasnom srednjem vijeku. Najraniji primjer modernog čeka je bio na računu Claytona i Morrisa, zlatarske banke u Londonu, 16. februara 1659. Sljedeća revolucija je započela sa zaboravljenim novčanikom. Američki poduzetnik Frank McNamara je posjetio restoran Majors’s Cabin Grill u New Yorku 1949. i imao je neprijatan trenutak, pa je njegova žena platila račun. To mu je dalo ideju, i mjesecima kasnije se vratio u isti restoran, ovog puta plaćajući malom kartonskom karticom. Tako je rođena industrija kreditnih kartica. Ubrzo nakon toga, banke su počele usvajati računarske sisteme koji su olakšali praćenje novca digitalno. Zatim je došao prvi bankomat koji je otvoren u Londonu 1967. godine. Debitne kartice su prvo testirane godinu ranije, ali su počele da se izdaju u velikom broju osamdesetih godina prošlog vijeka kada su ATM mreže rasle. Online bankarstvo je stiglo u narednoj deceniji, što je jednom za svagda okončalo dominaciju gotovine.

Oslobađanjem od gotovine za vlade bi se spriječilo izbjegavanje plaćanja poreza i trgovina drogom. Preduzeća ne bi uštedjela samo troškove transakcija, već bi mogla imati koristi jer bi bezgotovinska plaćanja dovela do toga da potrošači kupuju više. Neki ekonomisti kažu da bi centralne banke mogle efikasno da se bore protiv recesija time što će nametnuti negativne kamatne stope – efektivno porez na štednju znači podsticanje potrošnje – ako brana za gotovinu ne bi bila dostupna kao način za izbjegavanje kazne.

Kritičari kažu da u digitalnoj ekonomiji vlade i banke mogu preuzeti kontrolu nad vašim finansijskim životom; sa potezom prekidača mogu vas ostaviti bez novca. Mreže mogu propasti i svi bi mogli biti podložni cyberattacku ili nestanku struje, kao što su stanovnici Portorika nakon uragana Marije našli uništenu većinu ostrvske električne mreže. Za siromašne na svijetu argumenti o tome da se radi bez novca imaju i dobre i loše strane. Milioni siromašnih ljudi u zemljama u razvoju zavise od gotovine za kupovinu robe za vrlo male količine, često samo cente. Ne mogu svi oni priuštiti telefone ili druga sredstva za interakciju sa digitalnom gotovinskom mrežom.

To bi moglo učiniti da ljudi nemaju jednak pristup bankarskim uslugama čineći ih građanama druge klase. S druge strane, usluge poput Paytma u Indiji i mobilnih telefonskih mreža kao što je kenijska M-Pesa omogućile su ljudima u udaljenim selima da isprobaju nove usluge poput poslovnih mikrokredita.

O autoru

Novinar portala

Srodni članci