Da li bitcoinu prijeti krah ili novi maksimum?

Da li bitcoinu prijeti krah ili novi maksimum?

Teško je predvidjeti kretanje vrijednosti bitcoina, jer on za razliku od dionica na berzi u čijoj osnovi leže kompanije, prije svega zavisi od opće prihvaćenosti, odnosno njegovog omasovljenja i koliko će se realno koristiti u životu svakog pojedinca.

Bitcoin je prešao ispod psihološke granice od 7.000 dolara i nastavlja da pada, pa se prodavao za 6.500 dolara, pokazuju podaci sa više berzi. I druge kripotavolute gube na cijeni, ali je bitcoin u žiži, budući da čini oko 48,5 posto čitavog tržišta kriptovaluta.

Bitcoin je za posljednjih sedam dana probio već dvije psihološke granice, zabilježivši vrijednost ispod 8.000 dolara 31. jula, a ispod 7.000 dolara 5. augusta i taj trend se nastavlja.

Dmitrij Golubovski, analitičar finansijske grupe “Kalita-finans”, kaže za “Sputnjik” da je pad bitcoina čisto tehnička tema i da nema suštinskih razloga za takva kretanja. Bitcoin se ponaša kao i svaki rizični aktiv — kad dolar raste, oni padaju, primjećuje Golubovski.

“To je uvijek neočekivano, ali u tome nema ničeg čudnog, štaviše, dok slične stvari padaju na nulu, jer iza nekih hartija od vrijednosti stoji određena realnost, ovdje nema nikakve realnosti. To nisu dionice kompanija, nisu obveznice neke zemlje koja realno postoje. To je valuta iza koje ništa ne stoji”, precizira Golubovski.

Podsjetimo da su kriptovalute, naročito bitcoin, postale naročito popularne djelomično zbog oštrog skoka njihove vrijednosti u 2017. godini, kad je bitcoin skočio sa 1.000 dolara na više od 20.000 dolara u jednom trenutku.

Nastanak bitcoina na obrisima posljednje svjetske krize bio je, kako za “Sputnjik” napominje Nenad Gujaničić, glavni broker brokerske kuće “Momentum security”, svojevrstan izazov glavnim svjetskim valutama — ova prva kriptovaluta je nudila prednosti kakve dolar, euro ili jen nisu mogli da ponude korisnicima.

Naime, bitcoin nije kontrolisan od bilo kakve vrste regulatora poput centralne banke, već predstavlja decentralizovanu mrežu koja funkcioniše po jasno definisanom matematičkom protokolu, navodi dalje Gujaničić, pa ovako postavljen sistem registruje transakcije između korisnika putem kriptografije i digitalnog potpisa, te samim tim čuva privatnost učesnika.

Samo trgovanje tim finansijskim instrumentom, prema kazivanju tog brokera, skopčano je sa veoma visokom volotilnošću, odnosno uobičajeno je da čak u toku jednog dana bitcoin fluktuira po nekoliko procenata, a da se čak dešavalo da skokovi i padovi budu između 5 i 10 procenata, a nekad i više.

“Za to ima više razloga, ali je glavni da je to vrsta novotarije na svjetskim finansijskim tržištima koja je zenit dostigla krajem prošle i početkom ove godine, kad je bitcoin faktički bio neka vrsta investicionog mjehura, gdje je kontinuirano rasla njegova vrijednost i samim tim je dolazilo mnogo više investitora kako je cijena rasla”, dodaje Gujaničić za “Sputnjik”.

Hlađenje cijene
Ono što se sad dešava, precizira dalje on, jeste da je početkom ove godine došlo do hlađenja cijene tog finansijskog instrumenta i da jednostavno više nema te špekulativne manije koja je privukla dosta špekulativnog kapitala, pa se ta cijena postepeno prilagođava nekim nižim nivoima.

“Ključno pitanje je koja je prava vrijednost bitcoina, jer, podsjetit ćemo, jeste on pao sa nekog historijskog maksimuma od oko 20 hiljada dolara na sadašnjih šest, sedam hiljada dolara, ali treba reći da je to višestruko više nego što je bila njegova vrijednost početkom prošle godine, a da ne pričamo u nekoliko godina unazad”, ukazuje Gujaničić.

Na pitanje zašto je došlo do pada interesovanja, on kaže da ako posmatramo špekulativni aspekt priče, činjenica je da bitcoin nije više u tom nekom uzlaznom trendu, već u silaznom i to je posljedica psiholoških faktora, jer su na berzi generalno psihološki faktori mnogo jaki.

“Kad neki finansijski instrument ima uzlazni trend, odnosno kontinuirano raste, veliki broj ulagača vjeruje da će se i dalje taj trend nastaviti, odnosno da će nastaviti da raste. I obrnuto, kad neka dionica ili neki rizičniji finansijski instrument poput bitcoina počne da pada, onda su očekivanja investitora da će se nastaviti u tom smjeru”, pojašnjava taj broker.

Ono što je važno za sâm bitcoin i generalno za sve kriptovalute, prema Gujaničićevom pojašnjenju, jeste njihova potencijalna prihvaćenost u svijetu. Recimo, prošle godine je osim tih špekulativnih faktora na rast tražnje utjecala i činjenica da je bitcoin prije svega, pa i neke druge kriptovalute, bio sve više prihvaćen u nekim trgovinskim lancima u pojedinim zemljama.

“Što one više budu omasovljene, odnosno, što više budu prihvaćene u nekim maloprodajnim lancima, one su atraktivnije i može se reći da dobijaju na vrijednosti. I obrnuto, bili smo svjedoci u proteklih nekoliko mjeseci da su bitcoin i druge kriptovalute zabranjivane u nekim zemljama i one su pod utjecajem velikog broja tih regulatornih pretnji. Teoretski, ukoliko neka zemlja zabrani korišćenje kriptovaluta ili bitcoina, to u velikoj meri utječe na njegovu manju atraktivnost”, ističe Gujaničić.

Na vjerovanje raste, na skepsu opada
Na pitanje treba li očekivati da će bitcoin sad pasti na nulu ili ima budućnost, Dmitrij Golubovski, analitičar finansijske grupe “Kalita finans”, smatra da maksimum bitcoina tek predstoji.

“Time rukovodi dosta jednostavna i cinična logika: ljudi koji su tu igru smislili, uložili u nju dosta veliki novac i taj novac treba odraditi. Temu bitcoina su nametnuli i izreklamirali mediji. Mislim da će biti napravljen novi talas interesovanja za kriptovalute, da bi oni koji su ušli u tu priču na samom početku, došli do maksimuma. A tek onda će bitcoin najvjerovatnije doživjeti slom”, predviđa Golubovski za “Sputnjik”.

S druge strane Nenad Gujaničić konstatuje da je veoma teško prognozirati budućnost bitcoina, ali je mišljenja da je preuranjeno izlaziti sa tvrdnjama da će bitcoin da zagospodari svjetskim finansijskim sistemom, kao što se govorilo prošle godine u vrijeme njegove najveće ekspanzije, jer to neće dozvoliti glavni svjetski centri finansijske moći, a to su glavne svjetske centralne banke.

“Ako kažemo da ima nekoliko tih centara, kao što su američki FED, Europska centralna banka i Centralna banka Japana, mislim da nećemo doći u situaciju da dolar, euro ili jen budu ugroženi od bitcoina ili drugih kriptovaluta. Naravno, ta priča ima veći broj aspekata, ali mislim da ukoliko kriptovalute dostignu neki nivo da bi mogle da ugroze ove glavne svjetske valute te države, odnosno zajednice država imaju dosta instrumenata koji mogu da suzbiju rast kriptovaluta”, podvlači Gujaničić.

U onom obliku u kom su kriptovalute danas realizovane, smatra ruski stručnjak Golubovski, u poređenju sa drugim platežnim sistemima, one su veoma neefikasna stvar.

“Taj sistem vrši svega nekoliko transakcija u sekundi, a u ovom trenutku troši struje koliko omanja zemlja. Viza, kada radi na maksimumu, obrađuje 50.000 transakcija u sekundi. Bitcoin ne može da joj konkuriše. Zato, kada kažu da su kriptovalute platni sistem budućnosti, to nije tačno”, tvrdi Golubovski.

Prema prognozama investiciono-bankarske grupacije “Goldman Sachs” vezanih za razvoj vrijednosti najpoznatije kriptovalute, bitcoin se nikad neće vratiti na staro i njegova vrijednost će dugoročno posmatrano biti uvijek u padu. Tokom 2018. godine bitcoin je izgubio oko 45 posto svoje vrijednosti i mimo prognoza ove investiciono-bankarske grupe.

Nenad Gujaničić ponavlja da je izuzetno teško predvidjeti kretanje bitcoina, prije svega na kraći vremenski period, ponavlja Nenad Gujaničić, pa čak i na duži vremenski period, jer je bitcoin atipičan finansijski instrument i za razliku od dionica na berzi, u čijoj osnovi leže same kompanije, bitcoin prije svega zavisi od njegove opće prihvaćenosti, odnosno njegovog omasovljenja i koliko će se on realno koristiti u životu svakog pojedinca.

“Ono što je najveća prednost kriptovaluta, jeste ta blochain tehnologija i činjenica da su te kriptovalute za razliku od klasičnih valuta, poput eura i dolara, dosta autonomne i ne zavise od političkog centra, te u tom nekom smislu imaju mogućnost da budu prilično čiste, nezavisne i da imaju dosta veliki potencijal“, rezonuje Gujaničić.

Međutim, ono što generalno tome fali, prema njegovom mišljenju, jeste prije svega činjenica da glavne centralne banke neće dozvoliti da imaju konkurenciju na polju glavnih svjetskih valuta, što znači da je malo vjerovatno da će biti prestignuti oni nivoi koji su bili tokom prošle zime, iz prostog razloga što je to bio dio nekog investicionog mjehura koji se malo izduvao, pa bi opet trebalo da se desi neka malo veća pompa oko toga da se približimo tim nivoima.

bankar.me

O autoru

Srodni članci