BiH mlijeko u EU?

BiH mlijeko u EU?

Za industriju mlijeka u Bosni i Hercegovini može se reći da je jedna od najkonkurentnijih i najbolje uređenih grana agroindustrije. Proizvodnja mlijeka smatra se strateškim poljoprivrednim sektorom u BiH, a oslanja se na uzgoj stoke, ovaca i koza. U poslijeratnom periodu proizvodnja i prerada mlijeka u BiH pokazuje pozitivan razvojni trend. U poređenju s prijeratnim periodom proizvodnja mlijeka po jednoj kravi porasla je za 68%, dok su otkup i prerada mlijeka povećani za 2,3 puta.

Izvoz industrije mlijeka u BiH dominirao je ukupnim izvozom prehrambenih proizvoda na tržište Republike Hrvatske prije njenog pristupanja Evropskoj uniji, a zatim je uspješno preusmjeren na tržišta CEFTA 2006 kao i na domaće tržište. Problemi proizvođača mlijeka nastali su nakon što su izgubili jedno od najznačajnijih izvoznih tržišta – Hrvatsku kada je ušla 1. jula 2013. godine u EU. Njenim ulaskom u Evropsku uniju bosanskohercegovački proizvođači bilježe milionske gubitke. Godišnja proizvodnja mlijeka u BiH iznosi 210 miliona litara. Od toga se četvrtina proizvodnje izvozila Hrvatskoj. Uslijed tog problema predstavnici mljekara bili su primorani da pronađu rješenje za plasman 50-60 miliona litara mlijeka na tržište BiH i regije CEFTA. Kao rezultat nastalog stanja domaće mljekare su u 2015. godinu ušle sa povećanim stanjem zaliha mlijeka za koje nisu u mogućnosti da nađu adekvatno tržište. Mlijeko iz BiH nije se moglo plasirati na tržište EU uslijed neispunjavanja standarda koje EU traži.

Veliki korak za BiH u pravcu otvaranja evropskog tržišta za mlijeko i mliječne proizvode predstavlja pozitivan odgovor iz Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije (FVO), odnosno prihvatanje Akcionog plana Ministarstva vanjskih poslova BiH i Ureda za veterinarstvo BiH vezanog za ispunjavanje uvjeta za izvoz mlijeka u EU, svih njegovih šest tačaka, uključujući i posljednje dvije tačke koje nisu bile ranije ispunjene. Realizacijom ovog Akcionog plana se, također, ispunjava i veliki dio uvjeta za izvoz ostalih proizvoda animalnog porijekla. Taj će proces biti mnogo lakši i brži nakon odobrenja za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda. Dvije tačke koje ranije nisu bile ispunjene odnosile su se na način kontrole mlijeka, jer su stranci željeli jednu instituciju tj. uspostavu centralne institucije koja će vršiti kontrolu mlijeka, a druga tačka tehničke prirode odnosi se na pitanje certifikata.
Sukladno novim zakonskim rješenjima, a vezano za prethodno spornu tačku na vrhu vertikale, koja će kontrolisati zdravstvenu ispravnost proizvoda te komunicirati s EU, bit će Ured za veterinarstvo BiH. U njihovoj nadležnosti bit će davanje konačne saglasnosti proizvođačima za izvoz proizvoda animalnog porijekla u EU.

Standardi EU podrazumijevaju potpunu kontrolu od krave pa sve do krajnjeg proizvoda. Po propisima EU prati se ishrana krava, njihovo zdravstveno stanje, svaka isporuka mlijeka, analiza i kontrola. U pitanju su vrlo rigorozni propisi u šta je uloženo dvije godine napora i poprilično sredstava da bi bilo postignuto sve po zahtjevanim propisima.

Mlijeko i mliječni proizvodi neće još uvijek moći biti predmet izvoza sve dok parlament BiH ne usvoji izmjene i dopune Zakona o veterinarstvu, Zakon o poljoprivredi i Zakon o hrani na državnom nivou. Da li će mlijeko iz BiH moći biti na policama marketa u zemljama EU zavisi od brzine usvajanja ovih zakona, koji se dosada nisu našli u parlamentarnoj proceduri, jer se čekao odgovor iz Dablina da li su predložena rješenja zadovoljavajuća i od njihove implementacije na terenu.

Nadati se da će se neophodni zakoni naći u bržoj parlamentarnoj proceduri da bi se do jeseni ispunili preostali uvjeti za izvoz mlijeka. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović izjavio je da bi se nakon usvajanja zakona u vezi sa izvozom mlijeka trebala ponovo pozvati FVO komisija iz Dablina da još jednom pregleda sve što je implementirano. Pozitivno mišljenje ove komisije značilo bi i potpuno ispunjavanje uvjeta za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Evropsku uniju, a također i slobodan izvoz ovih proizvoda na tržište Evropske asocijacije slobodne trgovine (EFTA), kao i prevoz kroz područje EU prema drugim atraktivnim tržištima kao što je Turska i Rusija. Neophodno je učiniti sve ono što je potrebno da bi mlijeko i mliječni proizvodi iz BiH prije kraja tekuće godine dobili slobodan pristup tržištima EU i EFTA-e.

Evropska unija je u posljednjih deset godina investirala oko 19 miliona eura kako bi pomogla vlastima BiH da ispune uvjete za izvoz u EU.

BiH je najveće učešće izvoza ostvarila u 2014. godini u zemljama Evropske unije od 72,19% što iznosi 6.268,59 miliona KM. Uzimajući u obzir robnu razmjenu po regionima u 2014. godini Evropska unija je naš najznačajniji vanjskotrgovinski partner, jer je najveće učešće u uvozu (58,92%), izvozu (72,19%) i deficitu (43,58%) ostvareno upravo u robnoj razmjeni sa EU. BiH u Evropsku uniju trenutno izvozi ribu, med i šećer. Također, očekuje se da će se do kraja godine izvoziti i krompir u EU.

Proširenje potencijalnog izvoznog tržišta dovelo bi do znatnog povećanja proizvodnje mlijeka, razvoja novih proizvoda, povećanja zaposlenosti i izvoza, smanjenja uvoza i deficita. Pored direktnih efekata na sami razvoj industrije mlijeka, indirektno bi se povećanjem stočnog fonda potaknuo i razvoj drugih pratećih grana kao što je industrija stočne hrane za ishranu stoke, zatim građevinarstva za izgradnju novih kapaciteta, te prevoza za povećanje isporuke sirovina i gotovih proizvoda.

O autoru

Srodni članci