BiH lani uvezla više od 43 hiljade kilograma plastičnih boca

BiH lani uvezla više od 43 hiljade kilograma plastičnih boca

U jednoj godini na osnovu reciklaže u EU se zaradi gotovo 145 milijardi eura. Bosna i Hercegovina je u ovom sektoru još uvijek u početku.

Umjesto da uz pomoć reciklaže koristimo otpad koji već zagađuje našu okolinu, spremni smo da izdvojimo milionske cifre za uvoz. Godišnje se u BiH uveze gotovo 150 miliona eura napitaka u plastičnoj ambalaži koji većinom završe u okolišu.

“Prema podacima u 2016. godini uvoz plastike i gume je iznosio 2.643.707.318 KM, što je mnogo više od izvoza koji iznosi 1.112.500.568 KM, podaci iz 2017. godine pokazuju da se situacija ništa nije promijenila, uvoz je iznosio 2.896.623.242 KM što je za 9,57 posto više u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su za portal Akta.ba iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ukupan uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2017. godini je iznosio 18.447.340.000 KM, što je više za 13,44 posto u odnosu na prethodnu godinu. Iz VTK BiH kažu da je od ovog iznosa 101.310.356 KM, tj. 43.751.342 kilograma samo plastične ambalaže kao što su baloni, boce i polimeri etilena u primarnim oblicima. U 2016. godini uvezeno je 36.658.529 kilograma što je 90.636.919 KM. U našoj državi nije izražen ni jak interes stanovništva za skupljanje otpada kao što je plastika, bakar, željezo, aluminij i slične sirovine jer je slabo plaćeno.

Za razliku od naše države stanovništvo Aziji i SAD-u živi zahvaljujući skupljanju otpada koje kasnije prodaju. Pojedina preduzeća u BiH su primorana i da uvoze ovakvu vrstu otpada kako bi zadovoljili svoje proizvodne kapacitete. Jedno od njih je i preduzeće Omorika u Johovcu kod Doboja, koje se bavi reciklažom plastičnih i jedino je takve vrste u Bosni i Hercegovini. Mjesečno prerade oko tri stotine tona plastičnog otpada. Zbog nedostatka potrebnih količina PET ambalaže za preradu u ovom preduzeću uvoze gotovo 30 posto smeća iz zemalja EU kao što su Slovenija i Hrvatska.

U BiH svoje sirovine otkupljuju od komunalnih preduzeća, sakupljača sekundarnih sirovina, punionica voda i drugih alkahoholnih i bezalkoholnih pića, te deponija, ali i proizvođača PET ambalaže. Europska komisija je u 2017. godini objavila Strategiju za upravljanje plastičnim otpadom sa ciljem da se do 2030. godine sva plastična ambalaža reciklira te ograniči jednokratna uporaba plastike kao što su plastične čaše i pribora za jelo, slamke, kese, baloni… Treći cilj je zabraniti upotrebu mikroplastike – plastičnih dijelova manjih od pet milimetara, ali i bacanje otpada u more koji je u 90 posto slučajeva plastični.

Strategija o plastici, donesena u Strasbourgu, dio je paketa o kružnoj ekonomiji. Stručnjaci kažu da će se ovom Strategijom smanjiti količina plastičnog otpada na kopnu, u zraku i u moru te će se stvoriti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta. Problem s plastikom u Europi naročito je aktuelan nakon što je Kina početkom ove godine prestala uvoziti plastični otpad. Kina je svjetski lider u recikliranju otpada. EU je tamo izvozila 85 posto svog plastičnog otpada, a Sjedinjene Države 51 posto.

 

tuzlanski.ba

O autoru

Srodni članci